Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine.

To je i više od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini.

Njihove procjene rasta kretale su se u širokom rasponu od 1,3 do 2,5 posto.

„Nakon više godina pozitivnih trendova, rast BDP-a ne predstavlja iznenađenje. No, taj rast od 2,5 posto ukazuje na određene slabosti domaćeg gospodarstva. Prvo, po strukturi je vidljivo da se rast ponovno zasniva dominantno na osobnoj potrošnji, a drugo, iako imamo ponovno rast investicija u kapital, on je i dalje na nedovoljnoj razini", kaže Zdeslav Šantić, glavni makroekonomist u Splitskoj banci.

Zabrinjavajući pad izvoza

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u prvom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, za 3,9 posto na godišnjoj razini. Porasla je i potrošnja države, za 2,8 posto.

U prvom je tromjesečju nastavljen i rast investicija, već 11. kvartal zaredom. Tako su bruto investicije u fiksni kapital porasle za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu kada su ojačale za 1,9 posto.

Šantić kaže da zabrinjava to što Hrvatska nakon dugo vremena bilježi pad izvoza roba, koji čak ni blagi rast izvoza usluga nije uspio neutralizirati.

Prema podacima DZS-a, izvoz roba i usluga u prvom je kvartalu bio za 0,5 posto niži nego godinu dana prije. Pritom je izvoz roba pao za 1,5 posto, dok je izvoz usluga ojačao za 2,1 posto.

Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 5,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pritom je uvoz roba ojačao za 4,5, a usluga za 11,2 posto.

„Treba reći i da je rast od 2,5 posto definitivno slabiji od ostalih zemalja EU-a u okruženju te pokazuje da i dalje kaskamo u procesu konvergencije", ističe Šantić.

Pritom navodi da je, primjerice, stopa rasta mađarskog gospodarstva dosegnula u istom razdoblju 4,7 posto, a poljskog 4,9 posto.

Sporiji rast od prosjeka EU

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo tromjesečje 2017. porastao za 1,5 posto.

Šantić objašnjava da je velika razlika između originalnog i sezonski prilagođenog podatka o BDP-u posljedica sezonskih utjecaja - nešto ranijeg termina Uskrsa i preseljenja dijela prodaje automobila s kraja prošle na početak ove godine, koji je imao velik utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti.

I na mjesečnoj i na godišnjoj razini hrvatski je BDP u proteklom kvartalu porastao sporije od prosjeka u EU.

Naime, Eurostat je nedavno objavio da je sezonski prilagođeni BDP na razini 28-članog EU u prvom kvartalu porastao za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je na godišnjoj razini ojačao za 2,4 posto.

„Definitivno, kad malo detaljnije pogledamo podatke, pokazuje se da ima puno razloga za brigu", zaključuje Šantić i navodi da za cijelu godinu i dalje ostaje pri prognozi gospodarskog rasta od 2,4 posto, što predstavlja usporavanje u odnosu na lanjski rast od 2,8 posto.

U današnjem izvješću revidirani su i prethodni originalni podaci, pa je tako u posljednjem lanjskom tromjesečju rast BDP revidiran na više, s 2 na 2,2 posto.