Povjerenstvo za fiskalnu politiku je, razmatrajući između ostalog prijedlog državnog proračuna za 2025. godinu, pozvalo Vladu da ustraje na strukturnim reformama i ulaganjima koje će utjecati na povećanje stopa gospodarskog rasta.

Povjerenstvo za fiskalnu politiku je na 4. sjednici održanoj 15. studenog pod predsjedanjem Sandre Krtalić usvojilo stajalište o prijedlogu državnoga proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu. Usvojilo je i stajalište o nacrtu proračunskog plana RH za 2025. godinu te o Nacionalnom srednjoročnom fiskalno-strukturnom planu RH za razdoblje 2025.-2028.

Kako je navelo Povjerenstvo, s obzirom na trenutne globalne okolnosti te unutarnje i vanjske rizike, nastavak dosadašnje prakse konzervativnog planiranja prihoda proračuna ocjenjuje kao primjereno trenutnoj situaciji.

Prema prijedlogu državnog proračuna za 2025. godinu, koji se temelji na Nacrtu proračunskog plana za 2025. godinu, očekivanja i prognoze za iduću godinu ukazuju na povoljna, ali prigušena makroekonomska kretanja, te se u promatranom razdoblju 2025.- 2027. godinu predviđa postupno smanjenje manjka opće države u odnosu na 2024. godinu. Interventne mjere, koje su u razdoblju 2020.-2024. iznosile više od osam milijardi eura, od 2025. godine ne bi trebale negativno utjecati na saldo, s obzirom da se one postupno ukidaju, napisali su.

Naime, prijedlogom državnog proračuna za 2025. godinu, predstavljenim prošli tjedan, predviđa se ostvarenje ukupnih prihoda proračuna od 33 milijarde eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 37 milijardi eura. Proračun je planiran uz projicirani gospodarski rast u idućoj godini od 3,2 posto. U 2026. hrvatsko gospodarstvo bi prema vladinim projekcijama trebalo rasti 2,8 posto, u 2027. godini 2,6 posto, a godinu nakon 2,5 posto.

Očekuje se smanjivanje relativnog udjela javnog duga

Povjerenstvo ukazuje da će u slučaju ostvarenja predviđenih povoljnih makroekonomskih kretanja srednjoročna fiskalna održivost biti blago poboljšana te se očekuje smanjivanje relativnog udjela javnog duga.

Snažan oporavak gospodarske aktivnosti u razdoblju 2021.-2024. godine utjecao je na značajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, što je doprinijelo fiskalnoj održivosti, čime su i fiskalni rizici smanjeni. Unatoč tome, nominalni javni dug raste te predstavlja izvor ranjivosti za hrvatsko gospodarstvo, navode.

Naime, prema projekcijama Vlade, u 2024. se očekuje da će udjel javnog duga u BDP-u iznositi 57,4 posto, dok bi u idućoj godini trebao nastaviti padati, na 56 posto.

Iz Povjerenstva navode i da bi se u skladu s predviđenom fiskalnom prilagodbom, strukturni primarni manjak opće države trebao osjetno poboljšati, odnosno smanjiti s razine od 1,5 posto BDP-a u 2024. godine na 0,2 posto BDP-a u 2028. godini.

Povjerenstvo ocjenjuje da će fiskalna politika ostati ekspanzivna, ali se stupanj njezine ekspanzivnosti smanjuje. U tom kontekstu, ukazuje i naglašava da se nakon znatnog pogoršanja strukturnog salda u 2024. godini, tek u 2026. godini planira povratak na razinu ostvarenu u 2023. godini.

Kao i mnogo puta do sada, Povjerenstvo ističe da je za dugoročnu održivost javnih financija i zdravu ravnotežu između privatnog i javnog sektora, nužan fokus na povećanje produktivnosti i efikasnosti u oba sektora.

Zaključno, Povjerenstvo poziva Vladu da ustraje na strukturnim reformama i ulaganjima koje će u najvećoj mogućoj mjeri utjecati na povećanje stope gospodarskog rasta.

"Gospodarski rast zalog je fiskalne stabilnosti", ističe.

Preusmjeriti fokus na privatne investicije i industrijsku proizvodnju

Govoreći o projiciranom realnom rastu BDP-a, Povjerenstvo je apostrofiralo rizike koji se ogledaju u ekonomskim i geopolitičkim trendovima i okolnostima, promjenama u globalnim vanjskotrgovinskim odnosima, potencijalnom uvođenju protekcionističkih mjera, kao i u mogućnosti daljnjeg prigušenog rasta pojedinih važnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske.

Ne pronađe li hrvatsko gospodarstvo nove zamašnjake rasta, očekivane stope rasta mogle bi imati tendenciju znatnijeg usporavanja u dugoročnom razdoblju, što će imati utjecaj na fiskalne pokazatelje i dugoročnu održivost javnih financija, upozoravaju iz Povjerenstva.

Stoga, u cilju osiguranja održivosti i povećanja otpornosti hrvatske ekonomije poželjno je preusmjeriti fokus s potrošnje na privatne investicije i industrijsku proizvodnju, poručuju.

Napominju da su javne investicije potpomognute sredstvima iz EU-ovih fondova posljednjih godina bile važan i snažan pokretač gospodarskog rasta, no kako se njihova dinamika bude smanjivala, hrvatsko gospodarstvo može osjetiti smanjenje investicijske aktivnosti. Stoga, upravo jačanje privatnog sektora i privatnih investicija predstavlja logičnu alternativu, smatraju.

Dodaju da se Hrvatska suočava i s ozbiljnim rizicima u vidu demografskih izazova koji stvaraju pritisak na održivost mirovinskog sustava te smanjenje produktivnosti radne snage. Pritom, nedostatak kvalificirane radne snage već se trenutno uočava u većini sektora, što dodatno utječe na gospodarski rast. Starenje populacije I iseljavanje radne snage može značajno ograničiti produktivnost i povećati pritisak na zdravstveni i socijalni sustav, upozoravaju.