„Ne vjerujem da bi eventualni pad Vlade i raspisivanje prijevremenih izbora imali posljedice na cijenu državnih obveznica i uopće na percepciju rizika poslovanja u Hrvatskoj. Trenutačna je Vlada već prošlost, ne samo kada je riječ o vjerovnicima, ali svakako i za njih“, odgovorio je Vladimir Gligorov, analitičar Bečkog instituta za međunarodne odnose, na pitanje bi li prijevremeni izbori u Hrvatskoj utjecali na rast cijene hrvatskog duga i pad kreditnog rejtinga.

Nakon što je SDP kao najveća oporbena stranka najavio skoro izglasavanje nepovjerenja Vladi, uza sve glasnije zahtjeve za prijevremenim izborima vladajuća stranka plaši birače da bi takav scenarij zemlju doveo do odgode započetih procesa, kao što su ulazak u Europsku uniju ili borba protiv korupcije te gospodarska reforma.

No, analitičari su suglasni da prijevremeni izbori ne bi utjecali na ocjenu agencija za kreditni rejting. Gligorov kaže da se od ove Vlade u inozemstvu ne očekuje previše i da je ona trenutačno stvar povijesti jer svi očekuju promjenu vlasti kada god da se dogode izbori.

Zrinka Matijević Živković, glavna analitičarka Raiffeisen banke, smatra da će sami ulagači imati zadnju riječ u vezi s procjenom rizika, ali dodaje kako prijevremeni izbori po tom pitanju ne bi trebali značiti ništa. Navodi nekoliko primjera iz našeg susjedstva, primjerice Italiju u kojoj su vlade od Drugog svjetskog rata trajale manje od godinu dana. Najsvježiji primjer odnosi se na Mađarsku, za koju se očekivalo da će nakon odbacivanja dogovora s MMF-om doći do drastičnijeg povećanja rizika, ali se to nije dogodilo jer su strani ulagači već uračunali mogućnost takvog razvoja događaja.

Rizik političkog okružja u Hrvatskoj već je ukalkuliran u izvješća agencija za rejting. Tako je Standard&Poor's u svojem zadnjem izvješću nabrojao sve hrvatske političke specifičnosti, od bijega bivšeg premijera Ive Sanadera i njegova pokušaja da se vrati na političku pozornicu Hrvatske do korupcije koja teško kompromitira sadašnju vlast.

I dok Jadranka Kosor tvrdi da će rušenjem Vlade doći do stagniranja ionako predugog puta Hrvatske u Europsku uniju, u međunarodnim agencijama za rejting procjenjuju da će Hrvatska ući u tu asocijaciju najkasnije početkom 2012., uz naglasak kako je tu rizik po Hrvatsku gotovo ravan nuli unatoč signalima da je Unija umorna od proširenja.

Ni Zdeslav Šantić iz Splitske banke ne vjeruje da bi se hrvatski ulazak u EU mogao usporiti zbog izbora. „Naravno da postoji rizik od odgađanja završetka pregovora o pristupanju EU. Međutim, u Hrvatskoj ne postoji značajnija politička opcija koja se protivi ulasku u EU pa je i taj rizik minimalan“, kaže Šantić.

On smatra da bi u slučaju eventualnih prijevremenih izbora agencije za rejting vjerojatno pričekale prve reformske poteze, a tek onda reagirale. Stoga bi, po njemu, u scenariju prijevremenih izbora veliku ulogu imali brzina uspostave nove Vlade, homogenost koalicije i kvaliteta projekata.

Gligorov tvrdi nešto slično i naglašava da je ključna ocjena spremnosti oporbe, za koju je siguran da pobjeđuje, da preuzme odgovornost. Ocjena će ovisiti i o karakteru i dubini reformi koje će biti spremna provesti.

„U ovom bi trenutku bilo loše ako bi opozicija stavila naglasak na stabilnost i kontinuitet, a ne na reforme i ubrzanje rasta“, upozorava Gligorov. Stoga zaključuje da će upravo ta spremnost biti ključna za ocjenu perspektiva hrvatskoga gospodarstva, pa prema tome i za rizičnost hrvatskih dugova.

Ne brine ih politika, već visok dug
Trn u oku rejting agencija u slučaju Hrvatske nije politički rizik, već velik i, što je još gore, brzorastući vanjski dug. Upravo su taj dug u posljednjem izvješću kao najveću ranjivost Hrvatske istaknuli analitičari poznate rejting agencije Moody's.

„Svako oklijevanje da se poduzme odlučna fiskalna akcija moglo bi znatno pritisnuti lokalnu valutu“, naveo je Moody's. Stoga agencije za rejting mnogo više pozornosti pridaju nečemu što jesmo ili nismo napravili na polju ekonomske politike, a mnogo manje prijevremenim izborima koji su karakteristični za mnoge europske zemlje.