NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 09.05.2012

Falb: Agrokor i Podravka imaju dobre šanse na brzorastućim tržištima

Do 2030. na svijetu će živjeti 8,3 milijarde ljudi, od kojih će većina biti u brzorastućim ekonomijama kao što su Kina, Indija i Brazil, kamo će se premjestiti središta ekonomske i kupovne moći iz Amerike i Europe. Na pitanje kako će europske i domaće kompanije odgovoriti na taj izazov, odnosno imaju li strategije i planiraju li razviti nove oblike poslovanja kako bi se prilagodile novim uvjetima, pokušava odgovoriti konzultantska kuća Roland Berger u strateškom dokumentu pod nazivom "8 milijardi poslovnih prilika". Projekt vodi dr. Roland Falb, izvršni partner za Zagreb i jugoistočnu Europu, s kojim smo razgovarali o tome kako bi se u novom poslovnom okruženju trebale snaći domaće menadžerske snage.

Koji je cilj projekta "8 milijardi poslovnih prilika"?
Tim projektom želimo podići svijest o tome koliko je rast populacije na novim tržištima važan za gospodarski rast. Trebamo biti svjesni toga da se 95 posto tog rasta neće dogoditi u razvijenim državama nego na tržištima u razvoju. Za manje od dvadeset godina tržišta u razvoju ostvarivat će više od polovice globalnog BDP-a.

Osim zemalja BRIC-a (Brazila, Rusije, Indije i Kine), koja još tržišta treba imati na umu i kakav se rast očekuje?
Sastavili smo ljestvicu 20 zemalja s prognozom rasta broja stanovnika i BDP-a. Na tih 20 zemalja do 2030. godine odnosit će se više od 70 posto rasta BDP-a i 95 posto rasta broja stanovnika. Uz Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, tu su Indonezija, Meksiko, Turska i Saudijska Arabija.

Jesu li kompanije u ovoj regiji, pogotovo u Hrvatskoj, svjesne potrebe okretanja navedenim tržištima?
Središnja i istočna Europa dugo su bile konstantan faktor rasta, no to se sad promijenilo. Na scenu su stupile zemlje BRIC-a i sva druga tržišta koja pokazujemo u našem projektu. Kad je posrijedi rast, te su zemlje već daleko ispred vaše regije. S obzirom na globalnu gospodarsku nesigurnost, kompanije u regiji moraju slijediti trendove i zakoračiti na rastuća tržišta kako bi osigurala vlastiti rast i tržišni udjel. Nakon umjerena rasta BDP-a od dva posto u prošloj godini i procijenjenoga rasta od 1,5 posto u ovoj godini, Hrvatska treba gledati izvan svojih granica i usmjeriti se prema tim tržištima.

Možete li izdvojiti sektore koji bolje od drugih mogu iskoristiti buduća kretanja?
Tu su svakako infrastrukturni projekti u urbanim sredinama, s naglaskom na inovativna rješenja. Druga velika potreba tržišta su lijekovi. Kako se na navedenim tržištima povećava pristup proizvodima i uslugama iz različitih područja, potražnja za njima stalno raste. Kompanije moraju prepoznati te prilike.

Kako mala tržišta poput Hrvatske mogu uzeti svoj dio kolača? Možete li navesti neke primjere tvrtki koje imaju dobre šanse?
Ključ je uspjeha u edukaciji i inovativnosti, to moraju biti prioriteti jer su dugoročno najvažniji alati u globalnoj ekonomiji. Za primjer, Agrokor i Podravka mogli bi biti igrači koji imaju dobru perspektivu.

Hoće li pristupanje EU za Hrvatsku značiti i bolji proboj na nova tržišta?
Pristupanjem Uniji Hrvatska ima jedinstvenu priliku iskoristiti brojne pogodnosti, no istodobno je pod velikim pritiskom da u mnogim segmentima dosegne europske standarde. To će biti najveći izazov.

Tvrtke moraju raditi scenarije
Mogu li nova tržišta spasiti neke sektore koje je kriza značajno narušila, poput građevine?
Ne bismo to smjeli zvati spašavanjem, to je pogrešan pristup. Radije govorimo o konkurentnosti i inovativnosti. Kriza je otkrila određene neprikladne, zastarjele strukture u kompanijama i pokazala kako one moraju mijenjati pristup žele li opstati na tržištu. Veliku ulogu u novom strateškom planiranju, kako za globalne kompanije tako i mala i srednja poduzeća, igraju nova tržišta. Novi trend koji se očekuje od kompanija jest da razmišljaju u scenarijima i planiraju ih, pogotovo u prevrtljivim sektorima poput građevinskoga.

Izvor: poslovni.hr
Ključne riječi:
Agrokor ~ BRIC ~ Hrvatska ~ Podravka ~ Roland Berger

Vezane teme

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 2020)(na kraju Q1 2020)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
ZB trend -13,95%  5
USA Blue Chip -14,14%  5
InterCapital Global Equity - klasa B A -14,55%  5

VALUTE ( Srednji tečaj HNB-a - 09.04.2020.)( Srednji tečaj HNB-a - 09.04.2020.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,625655 0,00
0,00%
1 USD 7,021135 0,01
0,13%
1 GBP 8,656664 0,02
0,24%
1 CHF 7,226739 0,02
0,27%
EUR - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
484,57 07.04.2020
0,92%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
ZB fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 01.05.
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,25% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP fondovi - ulazna naknada - ulazna naknada AKCIJA do 30.04.
PBZ fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
PBZ Equity - izlazna naknada AKCIJA do 03.05.
Platinum fondovi - izlazna naknada AKCIJA do 31.12.
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 08.04. 16:00  1584.02
-12,91
-0,81
CROBEX10* 08.04. 16:00  984.94
-8,13
-0,82
ADRIAprime* 08.04. 16:00  893.73
-6,86
-0,76
CROBISTR* 08.04. 16:31  181.7841
0,00
0,00
CROBIS* 08.04. 16:31  111.3405
-0,01
-0,01
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2020 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:07:49 08.04.2020)
(17:07:49 08.04.2020)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
ADRS2 390,00
0,00%
2.205.492,00
RIVP 25,40
-3,79%
1.847.193,20
ARNT 226,00
-5,83%
1.590.776,00
OPTE 5,72
-4,67%
946.571,70
HT 167,00
0,60%
779.534,00
ADPL 136,00
-2,86%
597.771,00
ADRS 452,00
0,00%
516.638,00
PODR 399,00
-1,97%
307.539,00
ATPL 188,00
-3,09%
301.445,50
ZABA 51,40
0,78%
208.643,40
Redovni dionički promet:   10.346.409,36 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Sveukupni promet:   10.346.409,36 kn