Stvaranjem zajedničke euroobveznice svim bi se članicama eurozone osigurale sve financijske potrebe i stvorilo bi se golemo tržište koje bi konkuriralo američkim obveznicama, glavnom svjetskom mjerilu. Zaključak je to nove studije Europske komisije koja će biti službeno objavljena u srijedu, a koje se Financial Times "domogao" nešto prije. Euroobveznica bi zamijenila dužnička izdanja država članica eurozone, a to bi političarima bilo najbolje rješenje za stvaranje stabilnijeg tržišta duga, stoji u studiji Europske komisije. "Ovaj bi pristup bio najefikasniji u stvaranju benefita izdanja stabilizacijskih obveznica. To bi osiguralo potpuno refinanciranje za sve članice eurozone bez obzira na njihove nacionalne javne financije", stoji u izvješću.

Trajalo bi godinama
Potpuna zamjena nacionalnih obveznica za "euroobveznice" jedna je od tri opcije koje nudi EK. U tom bi slučaju države morale dati zajedničke, ali i druge vrste jamstava. Druga i treća opcija podrazumijevaju djelomične zamjene državnog duga za euroobveznice uz nekoliko različitih vrsta jamstava. Ipak, u izvješću EK priznaje kako bi taj potez, koji doduše Komisija zagovara već nekoliko mjeseci, zahtijevao drastične promjene ugovora o Europskoj uniji koji je svaka država potpisala prilikom ulaska. To bi zapravo značilo i to da kada bi se države odlučile na zajednički nastup na dužničkom tržištu, ratificiranje novog ugovora trajalo bi godinama. Uz spomenute tehničke probleme ideji izdavanja zajedničkih obveznice 17 zemalja članice eurozone žestoko se protivi Njemačka.

Olakšanje na tržištu
No stručnjaci vjeruju da bi ta nova obveznica stvorila olakšanje na tržištu duga, pogotovo za periferne članice eurozone, jer bi u tom slučaju slabije ekonomije imale "besplatan prijevoz" na račun snažnoga njemačkoga kreditnog rejtinga. Unatoč otporu Njemačke viši europski dužnosnici vjeruju da se kancelarku Angelu Merkel može nagovoriti na zajedničko izdavanje obveznica, i to u slučaju kada bi sve države primijenile stroga pravila državne potrošnje. Također bi se blagoslov Njemačke mogao dobiti i ako bi Komisija predložila da se proširi utjecaj Bruxellesa nad državnim proračunima. "U tim je okvirima ovaj plan provediv i realan, a to je glavni pokretač svega, želimo li imati priliku biti uvjerljivi", kazao je europski dužnosnik, a prenosi FT. Osim izdavanja zajedničkoga dužničkog vrijednosnog papira, Europska komisija dat će još jedan prijedlog. Riječ je o zajedničkom djelovanju pri Međunarodnom monetarnom fondu, odnosno 17 članica eurozone djelovalo bi kao jedno tijelo.

Postali bi jedan glas
Viviane Reding, potpredsjednika Europske komisije, poručila je Wall Street Journalu kako će "novi koraci biti otkriveni u srijedu, a pokazat će kako Europa gradi snažnije veze kako bi smanjila sve veće međunarodne sumnje oko budućnosti monetarnog bloka od 17 država". "Sve te mjere, koje su bile nezamislive prije godinu nada, dolaze sada uspostaviti realno gospodarsko upravljanje u eurozoni, kojega do sada nije bilo", kazala je Reding. Komisija tako planira predložiti da države članice eurozone imaju "jedan glas" u MMF-u, kao i u ostalim financijskim institucijama, čime bi se učinkovito udružili njihovi pojedinačni udjeli. "Eurozona će biti snažnija jer će 'govoriti' jednim glasom", kaže Reding. Države članice već sada na skupštinama MMF-a glasuju jednako unatoč različitim interesima. No kada bi se njihovi glasovi ujedinili u jedan, to pi povisilo njihov utjecaj. Sedamnaest članica imaju više od 20 posto glasačkih prava u Fondu. Primjerice, SAD ima 17 posto glasačkog udjela.