Borba s inflacijom još nije gotova, temeljna inflacija je još visoka i pitanje je u kojoj će se mjeri pad cijena energenata i sirovina preliti na nju, osobito dok se ubrzava rast plaća, rekao je u petak guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.

On je u petak sudjelovao na Regionalnom financijskom forumu u organizaciji poslovnog tjednika Lider.

Inflacija je po njegovim riječima počela padati ponajprije zbog pada cijena energije, no temeljna inflacija ostaje rastuća.

Inflacijski pritisci ostaju te smo i dalje u inflacijskom okružju i imat ćemo još posla s obuzdavanjem inflacije, rekao je Vujčić.

Inflacijske pritiske po njegovim riječima podržava tržište rada koje je nekarakteristično snažno za dvije krize kroz koje je prošlo, stope zaposlenosti su se nastavile podizati, a nezaposlenosti padati. S druge strane, profiti poduzeća su isti ili su čak rasli, čak i tijekom pandemije.

Kazao je da se u prvom kvartalu vidi da bismo u 2023. mogli doći u situaciju gdje će plaće dodatno postati generator inflacije, jer u prvom kvartalu imamo snažan porast plaća pa su realne plaće, unatoč visokoj stopi inflacije, već u plusu.

Odgovarajući na pitanje je li poražavajuće da većina domaće inflacije nije uvozna nego je narasla zbog profita i marži tvrtaka, Vujčić je rekao da su jedinični profiti imali veći doprinos 2022. porastu stope inflacije nego jedinični troškovi rada, ali to ne znači da ćemo u 2023. vidjeti istu situaciju, jer su u prvom kvartalu plaće snažno porasle i mogle bi imati snažniji utjecaj na inflacijske pritiske nego jedinični profiti poduzeća.

Smatra da tvrtke uvijek pokušavaju povećati zaradu, to je logika kojom djeluju i to rade u okvirima koji im to omogućavaju.

Rast kamatnih stopa slabiji nego u EU-u, usporavanje kreditne aktivnosti

Vujčić je kazao da u aktualnom ciklusu imamo daleko najbrži rast kamatnih stopa iako ciklus zaoštravanja monetarne politike još nije završio.

Za Hrvatsku je, kaže, važan način na koji se zaoštravanje monetarne politike prenosi na uvjete financiranja.

"Imamo povijesno najveći višak likvidnosti, rastu kamatne stope poduzećima i stanovništvu", rekao je dodavši da porast kamatnih stopa nije ujednačen među članicama eurozone te da banke u Hrvatskoj imaju veliku količinu viška likvidnosti koja dovodi do manjeg rasta kamatnih stopa nego što je to u drugim zemljama.

Banke pooštravaju standarde odobravanja kredita, u drugoj polovici 2022. jasan je porast kriterija za odobravanje kredita, vidjet ćemo što će se dalje događati, rekao je.

Istaknuo je da je i u Hrvatskoj je počelo usporavanje kreditne aktivnosti, no ne kao u eurozoni, ali da se i kod nas vide naznake promjene trenda, posebice za kredite poduzećima i stambene kredite.

Na pitanje boji li se da će uoči izborne godine, fiskalna politika proinflatorno djelovati, rekao je da ne zna, da su za sada na stolu dobri podaci za fiskus.

"Ocjenjivali smo da ćemo biti u lošijoj poziciji nego danas, a imamo situaciju da smo javni dug uspjeli smanjiti sa 87 posto BDP-a na 68 posto, što je jako dobro i naše prognoze pokazuju da bismo u 2023. i 2024. mogli vidjeti nastavak smanjenja javnog duga u BDP-u", rekao je.

Dodao je da treba imati na umu da za većinu potpore iz razdoblja Covida i energetske krize više nema razloga i država iz njih polako treba izlaziti.

Po njegovim riječima, najveći izazov za nositelje monetarne politike je ispravno podesiti duljinu i intenzitet ciklusa zaoštravanja monetarne politike u uvjetima naglašene neizvjesnosti. Ta je neizvjesnost manja nego jesenas lani i znatno manja nego lanjskog proljeća, ali je i dalje naglašena i postoji dosta rizika koje treba uzeti u obzir.

Smatra da je teško je ocijeniti kako će monetarna politika djelovati na gospodarstvo te s kolikim će vremenskim pomakom mjere monetarne politike djelovati na cijene. Rekao je da je izgledno zaoštravanje monetarne politike Europske središnje banke (ESB) i naglasio važnost detaljne analize prijenosa mjera monetarne politike na financijske uvjete, kreditnu aktivnost banaka i promjena u ponašanju investitora, uz učestalo ažuriranje srednjoročnih projekcija i ocjena.

Vujčić je u svom izlaganju ocijenio da Europa, po svemu sudeći, neće ući u recesiju.

Analitičari su očekivali da će u prvom kvartalu gospodarstvo u eurozoni biti u negativi, no, naša je ocjena da ćemo u prvom kvartalu ipak biti u pozitivi, u Hrvatskoj očekujemo da će ostvarenje za prvi kvartal biti nešto bolje nego smo ranije očekivali i očekujemo rast od oko 0,7 posto, što bi godišnju stopu rasta održalo na relativno dobrih 2,2 posto, rekao je Vujčić.