Iako bi konsolidirani rezultati Agrokora dali bolji uvid u poslovanje najvećega koncerna u Hrvatskoj, već se i iz objave tromjesečnih pokazatelja sedam njegovih članica (Konzum, Belje, Tisak, Jamnica, Ledo, Zvijezda i Žitnjak) može dobiti gruba slika devetomjesečnog "računa dobiti i gubitka" Agrokora. Od sedam kompanija četiri su imale rast prihoda, a tek dvije rast neto profitabilnosti, dok je ostalima profit pao.

U koncernu zadovoljni
Najveći skok prihoda u apsolutnom iznosu imao je Tisak (143 milijuna kuna), ali je istodobno imao i najveći pad dobiti - sa 11 na četiri milijuna kuna. Najveći pad prihoda od prodaje, oko sedam posto, imao je Ledo koji bilježi i pad neto dobiti od 24 posto - sa 126,4 na 33,1 milijun kuna. Belje je pak uz Konzum imalo najveći rast dobiti premda su apsolutni iznosi profita potpuno neusporedivi - Belju je dobit skočila za 80-ak posto sa 1,450 na 2,667 milijuna kuna, dok se Konzumova dobit povećala za 45 milijuna kuna, na 160 milijuna kuna. U samom koncernu kažu da su zadovoljni rezultatima koje je u trećem tromjesečju podigla i korektna turistička sezona. "Očekujemo da će zadnji ovogodišnji kvartal biti još bolji, osobito zato što je isto razdoblje lani bilo jako loše", kažu u koncernu. I analitičari, koji su htjeli ostati anonimni, smatraju da su rezultati Agrokorovih tvrtki zadovoljavajući i u skladu s očekivanjima, osobito u kontekstu krize i pada potrošnje. "Većina Agrokorovih kompanija je u prehrambenoj industriji koja je kroz maloprodaju najizloženija prema potrošačima, ali je i najotpornija na krizu jer se hrana ipak mora kupovati. Zbog pada prihoda građana i pada potrošnje veći udar na profitabilnost pretrpjele su tvrtke čija prodaja počiva na vodećim brendovima koji su u pravilu nešto skuplji od konkurencije", smatra jedan analitičar. Stoga su Ledo ili Zvijezda održavali iste cijene proizvoda unatoč pritisku troškova i rastuće konkurencije privatnih marki, što se odrazilo na profitabilnost. "Brendove je sve teže prodavati jer su potrošači sve osjetljiviji na cijenu. Dok je prije krize razlika u cijenama između brenda i privatne marke mogla biti i više od tri kune, danas razlika ne bi smjela biti veća od dvije kune. Proizvođači zato moraju balansirati cijenama koje neće dopustiti eroziju brendova jer bi im to dugoročno više naštetilo", kaže jedan poznavatelj prehrambene industrije.

Zadržana profitna marža
Sugovornik Poslovnog dnevnika iz financijske industrije pak smatra da je puno važnije to što su neke Agorokorove kompanije uglavnom zadržale ili neznatno smanjile razinu profitnih marži, što govori da se kompanije interno izrazito bave troškovima unatoč rastu rashoda.

Kako plaćaju
Manje kratkoročne obveze
U rezultatima Zvijezde i Leda vidljivo je veliko smanjenje kratkoročnih obveza, ali i kratkotrajne imovine iz čega se može iščitati kako su tvrtke obveze prema dobavljačima najvećim dijelom podmirile iz svojih depozita i "cash flowa". Istodobno se u Ledu broj dana naplate povećao sa 57 na 96 dana.