Standard and Poors izvijestio je ovog tjedna da su nefinancijske kompanije u S&P 500 nagomilale rekordnih $837 milijardi dolara u gotovini do 31. ožujka 2010, zadnjeg računovodstvenog dana tog kvartala. To je 25,8% više od prošlogodišnje razine, te 221% više od kraja 1999. Ovu skupinu predvodi General Electric sa $116 milijardi dolara u gotovini, a svaki od tri tehnološka diva (Cisco Systems, Microsoft i Google) imaju preko $30 milijardi dolara u gotovini. Apple prema izvješću drži čak $24 milijarde dolara u gotovini!Izvješće Standard and Poor's-a odnosi se samo na kompanije iz indeksa S&P 500. Prema podacima Federal Reserve-a o priljevima u prvom kvartalu, koji su objavljeni prošli mjesec, američke korporacije pohranile su dvostruko veći iznos gotovine - $1,8 bilijuna dolara. Ove zalihe gotovine ubrzano rastu. Do sada su zarade S&P 500 u drugom kvartalu nadmašile prošlogodišnju razinu za 21%.Postoji nekoliko načina kako iskoristiti taj novac, svi su pozitivni, ali se još u potpunosti ne koriste: kompanije mogu (1) otkupiti dionice, (2) otkupiti obveznice, (3) zaposliti nove ljude, (4) povisiti dividende, (5) steći druge tvrtke(ili spojiti se s njima) ili (6) investirati u izgradnju novih objekata ili kupovinom nove opreme. Veliki je porast uporabe novca na ove načine, ali nijedan od ovih pozitivnih odljeva novca ne povećava se ni blizu razini ukupnog rasta zarada. Uzmimo za primjer dividende: do sada u 2010, 142 tvrtke iz S&P 500 povećale su iznos dividende, dok je samo jedna od njih smanjila iznos dividende. Prošle godine u ovo vrijeme samo su 93 tvrtke povećale iznose, a 61 tvrtka smanjila je iznos za isplatu. Deset tvrtki iz S&P 500 ove su godine pokrenule isplatu dividende, dok je prošle godine to učinila samo jedna tvrtka.Ipak, neto porast dividendi je mikroskopska. Tvrtke su isplatile $50,4 milijarde dolara dividendi u drugom kvartalu, što je 5,9% više od prošlogodišnje razine i 2,3% više od razine u prvom kvartalu, ipak puno ispod $67 milijardi dolara isplaćenih u 2007, i puno ispod tadašnjih 21% rasta zarade. Uz porez na dividende koji će rasti u 2011, vjerojatno nećemo vidjeti rast dividendi sljedeće godine. Većina tvrtki, investitora i fond managera ostvaruje kamatnu stopu na gotovinu gotovo blizu nule. Zašto prihvatiti tako niske prinose? Mnogi analitičari pretpostavljaju da je bolje prihvatiti kamatnu stopu blizu nule u banci nego podleći bilo kakvom riziku. Uostalom, što učiniti sa svojom gotovinom nakon što čujete da je gospodarski oporavak u ovom trenutku "neobično neizvjestan"? Uz još svježe ožiljke iz 2008, korporativni manageri gomilaju gotovinu za lošija vremena.Kratkoročne kamatne stope su niske, i bit će još nižeVeliki zahtjevi za nerizičnim čuvanjem gotovine guraju kratkoročne kamatne stope prema dolje, niže od razina koje je itko prije samo par godina mislio da je moguće doseći. Savezna američka vlada prodala je trezorske zapise u vrijednosti preko $100 milijardi dolara, čije su stope dosegle nove padove: $38 milijardi dolara sakupljenih od zapisa na rok od dvije godine postigli su rekordno nizak prinos od 0,665%, za razliku od prethodne najniže razine od 0,738% ostvarenih u lipnju. Riznica je potom prodala trezorske zapise na pet godina u vrijednosti $37 milijardi dolara uz prinose 1,796%, a slijedili su zapisi na sedam godina sa ostvarenih $29 milijardi dolara uz prinos od 2,394%.Krivuljom prinosa trezorskih zapisa dominiraju brojevi koji počinju s nulom: 1 mjesec = 0.15%3 mjeseca = 0.15%6 mjeseci = 0.20%1 godina= 0.30%2 godine = 0.61%3 godine = 0.95%Izvor: U.S. Treasury; prinosi na dan 28. srpnja 2010. U bankarskom sektoru, šestomjesečni prinosi na tzv. jumbo depozite (na $95 000 ili više) pali su na samo 0,41%, dok su prinosi manjih depozita pali na 0.38%. Korisnici u banci moraju uložiti novac na rok od dvije godine da bi ostvarili prinos od 1% (1,03%), te na pet godina za prinose od 2% ( 1,93% na depozite oročene na pet godina). Nenajavljeni rizici čuvanja gotovineGotovina se smatra nerizičnim ulaganjem, ali ne postoji nerizična investicija. Postoji samo "kontrolirani" rizik. Novac u banci ima nevidljive termite koji izjedaju njegovu zaradu:#1: Niske kamatne stope: baš kad pomislite da kamatne stope ne mogu biti niže, one se još smanje. Stariji parovi koji su otišli u mirovinu prije pet godina sa očekivanim prinosom od 3% na milijun dolara gotovine, pretrpili su 90%-tni rez prihoda, sa $30 000 dolara godišnje (3%) na $3 000 dolara godišnje (0,3%). Prilično velik rez a samim time i potencijalni rizik.#2: Veći porezi: porezi na dividende sljedeće će godine dosegnuti 20% (15% ove godine), dok se top porezne stope na kamate, uključujući obveznice i depozite, vraćaju na 39,6%. #3: Valutni rizik: dok se bilo kakav prihod čini pozitivnim, američki je dolar jako pao u zadnjem desetljeću. Nedavno je dolar pao na 1,30 dolara za euro, što znači da bi Vaši prihodi i kapitalna dobit bili daleko više unosni ako se drže u eurima ili u drugim valutama. Platinum fondovi nastoje svojim EUR/HRK/CHF/USD ulaganjima minimizirati valutni rizik. U tijeku je i kvalitetna izmjena strukture ulaganja ali i referentne valute Platinum JIE fonda. #4: Inflacijski rizik: da bi zaradili više od 2% morate uložiti svoj novac na pet godina ili više godina (u depozitima) ili kupiti trezorske zapise na rok od sedam godina ili više. Tko može predvidjeti inflaciju za sljedećih 5-7 godina?#5: Propast banaka: Nijedna banka u Americi nije objavila bankrot čak 31 mjesec u razdoblju od 25.7.2004. - 02.02.2007. U Republici Hrvatskoj na sreću imamo prilično duži niz s napomenom da je bankarski sektor u RH puno koncentriraniji nego onaj u SAD-u. U 2007, dogodila su se samo tri bankrota banaka u Americi, a onda je problem počeo rasti: Propast banaka, 2005-20102003: 32004: 42005: 02006: 02007: 32008: 252009: 1402010: 183**godišnja stopa; izvor FDICOve godine banke su na putu ostvariti najveći broj bankrota od 1991 (kada je 271 banka propala). Rijetko čujete o tim neuspjesima jer većina propalih banaka ima ispod milijardu dolara depozita. Ali 103 američke banke proglasile su bankrot do 23. srpnja ove godine. Takve vijesti uglavnom se objavljuju petkom navečer. Evo što se dogodilo u zadnja tri petka:Petak je popodne: znate li gdje vam je novac? Nemamo vas namjeru uplašiti. Bankarski sektor u RH nije niti u približno sličnoj situaciji kao bankarski sektor u SAD-u. Ipak, bitno je pratiti i ova kretanja ukoliko trebate informacije kakvi trendovi se razvijaju na globalnom tržištu kapitala odnosno ukoliko ulažete u dionice multinacionalnih kompanija. Iako je istina da FDIC (Federal Deposit Insurance Corporation) štiti depozite u bankama (baš kao što i Vlada RH jamči za depozite građana do iznosa od 400.000 HRK), njihov fond za spašavanje polako se prazni. Ova će situacija vjerojatno zahtijevati prikupljanje dodatnih sredstava sljedeće godine. FDIC štediše ali i dioničare tamošnjih banaka ne može zaštiti od visokih poreznih stopa, niskih prinosa, devalviranog dolara i visoke inflacije. Isto tako, Vlada RH ne može zaštiti Vaših 400.000 HRK od ovih rizika. Zapravo, ovi rizici inherentni su Vladi koja štiti naše depozite. Zbog niskih prinosa i skrivenih rizika, ulagači isfrustrirani niskim kamatnim stopama vjerojatno će se u skorom razdoblju okrenuti dionicama, posebno ako vidimo bolju predvidljivost i stabilnost nakon studenog. Također, korporacije će vjerojatno uložiti dio svoje gotovine u produktivne svrhe nakon što će vidjeti kraj zakonodavne groznice u Washingtonu i osjetnog povratka ulagača koji nas očekuje već u 2011.