Devedesetih godina prošlog stoljeća Rusija je pretrpjela duboku ekonomsku depresiju. Na vrhuncu krize od 1996. Do 1998. godine ekonomija se smanjila za četrdeset posto u odnosu na 1990. godinu.Nakon zauzdavanja hiperinflacije ranih devedesetih došlo je do značajne precijenjenosti ruske valute. Niske cijene nafte na svjetskom tržištu i gospodarstvo u dubokoj krizi značajno su smanjile proračunske prihode te država nije mogla više servisirati svoje obaveze prema korisnicima proračuna Kako je situacija postala neodrživa vlada je bila prisiljena rublju devalvirati 75 posto.Nakon toga, oporavak makroekonomskih pokazatelja odvijao se iznenađujućom brzinom. Oslabljena Rublja povećala je konkurentnost mnogih sektora dok je istovremeno smanjeni uvoz osigurao pozitivnu platnu bilancu te je proračunski višak 1999 iznosio 13 posto bruto društvenog proizvoda dok je 2000. narastao na 18 posto BDP-a što je pak ruskoj središnjoj banci omogućilo stvaranje rezervi. Povećala se likvidnost gospodarstva kao i unutarnja potražnja. Porast cijena nafte omogućio je oporavak naftne industrije, povećali su se proračunski prihodi te je država ponovno bila u poziciji izvršavati svoje financijske obveze te dolazi do snažnog rasta BDP-a.Ovakav gospodarski zamah iskorišten je za provođenje strukturnih reformi te su ukinute mnoge rigidnosti preostale iz vremena Sovjetskog saveza. Uveden je novi porezni zakon, novi zakon o radu, moderniziran je zakon o prometu zemljištem koji je omogućio kupoprodaju građevinskog ali i poljoprivrednog zemljišta. Vlada je također restrukturirala elektroenergetski sektor, te mirovinski sustav i pravosuđe.Što se stanovništva tiče, Rusija je deveta na ljestvici najmnogoljudnijih zemalja, sa nešto više od 140 milijuna stanovnika. Oko sedamdeset posto stanovnika živi u gradovima . Radno sposobno je preko 75 milijuna ljudi a stopa nezaposlenosti iznosi oko devet posto. Više od polovice zaposlenih radi u uslužnom sektoru, zatim slijedi industrija sa preko trideset posto dok na poljoprivredu otpada deset posto zaposlenih.