- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
ANALIZA Objavljeno: 23.02.2018
Zemlje CEE regije generatori EU rasta
Podijeli sadržaj: | ||||
Kretanje BDP-a (godišnja promjena) te projekcije za 2018. i 2019. godine
Uz Hrvatsku, u nastavku teksta osvrnut ću se na odabrane zemlje CEE regije - Češku, Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku. Iako svaka od odabranih država ima specifičnu priču; nezavisnu monetarnu politiku, političku sliku, pokretače rasta kao i unutarnje slabosti, kod svih je zamjetan rast BDP-a kao rezultat povećane osobne potrošnje te povećanog izvoza, smanjenje javnog duga te, kod većine, poboljšanje fiskalne discipline.
Izvoz (godišnja promjena)
Javni dug (% BDP-a) i projekcije
Proračunski deficit (% BDP-a)
„Nitko nije otok za sebe"
Unatoč tome što promatrane države CEE regije države nisu članice eurozone te imaju nezavisne monetarne politike, radi se o otvorenim ekonomijama na koje, osim internih odrednica, utječu i monetarne politike vodećih centralnih banaka prije svega monetarna politika Europske centralne banke (ECB). Ekspanzivna monetarna politika ECB-a te program kvantitativnog olakšanja (QE) odrazili su se ne samo na gospodarstva u eurozoni već je utjecaj navedenog programa te efekt prelijevanja vidljiv i šire. QE programom otkupa vrijednosnih papira došlo je do velikog povećanja novačanih sredstava u financijskom sustavu zemlja eurozone s ciljem poticanja ekonomskog rasta i inflacije u istoj. S time je došlo i do povećanja kapitalnih priljeva u državama CEE regije koje nisu unutar eurozone, kao dodatni poticaj njihovim labavim monetarnim politikama. Navedeno se odvijalo kroz više mehanizama kao što su povećanje inozemnih portfeljnih investicija (kupnju vrijednosnih papira), ali i kroz povećanje izvoza uslijed rasta potražnje, s obzirom da se radi o zemljama čiji su glavni trgovinski partneri države eurozone.
Kretanje prinosa odabranih državnih obveznica
Povećana likvidnost uz poboljšanje fundamenata
Poboljšanje makroekonomskih pokazatelja te obilje likvidnosti, čime se povećala potražnja za obveznicama država koje nude prinose veće od prinosa država razvijenijih tržišta, dovela je države CEE regija u fokus investitora te je u posljednjih nekoliko godina zamjetan pad prinosa državnih obveznica svih promatranih država - prikazanih u grafu niže.
Kretanje spread-a odabranih državnih obveznica
Osim pozitivnog kretanja prinosa obveznica, bitan faktor prilikom odabira investicija je kretanje kreditne premije ili tkz. spread-a naspram referentnog (benchmark) izdanja. Radi se razlici između prinosa obveznice odabrane države te prinosa na obveznice država najvišeg rejtinga koje se smatraju bezrizičnim (Njemačke obveznice za EUR izdanja i državne obveznice SAD-a za USD izdanja) u istoj valuti iste ročnosti. Na primjer, prinos duga Republike Hrvatske izdan na međunarodnom tržištu u valuti EUR usporedit ćemo s prinosom njemačke državne obveznice iste ročnosti, a navedena razlika, spread, predstavlja kreditni rizik države.
Kretanje prinosa državnih izdanja je povezani s kretanjima „benchmark" izdanja, međutim mogu bilježiti smanjenje ili povećanje spread-a kao odraz percepcije tržišta o kreditnom riziku pojedine države. Ono što je vidljivo na grafu niže je da su sve odabrane države u promatranom periodu do danas zabilježile suženje spread-a tj. investitori ih smatraju manje rizičnim u odnosu na prije nekoliko godina.
Strategija i ekspertiza
Za razliku od monetarne politike FED-a (Sustav federalnih rezervi) koja je u fazi podizanja stopa, ECB još uvijek provodi QE program, te iako se kraj programa očekuje u rujnu 2018. godine, a početak laganog podizanja stopa tek krajem 2019. godine investitori se pripremaju za takav razvoj situacije te već usklađuju očekivanja od prinosa na svoje investicije.
U okviru ove teme te prilikom ulaganja u CEE države, potrebno je uzeti u obzir normalizaciju monetarnih politika te podizanje referentnih stopa od strane centralnih banaka promatranih država. Češka je prva država u EU koja je počela podizati stope u kolovozu 2017. godine, prati ju Rumunjska koja je počela s podizanjem stopa u 2018. godini, a u Poljskoj se očekuje podizanje stopa krajem 2018. godine.
Mađarska koja još uvijek provodi ekspanzivnu monetarnu politiku te nekonvencionalnim mjerama spušta stope dužeg kraja krivulje, dok se u Hrvatskoj također provodi vrlo ekspanzivna monetarna politika.
Period iza nas je bio obilježen padom prinosa te suženjem spread-a kao izvrstan scenarij za investitore u obveznice. Period pred nama može biti ispunjen volatilnošću uslijed normalizacije monetarnih politika globalno utjecajnih banaka kao i centralnih banaka promatranih država, a ublažavanje volatilnosti može proizaći uslijed nastavka poboljšanja fundamentalne slike kao i iz stabilne makroekonomske i fiskalne politike koja bi dovela do smanjena kreditnog rizika države,a posljedično i suženju spreada-a.
CEE regija obiluje investicijskim prilikama uz odgovarajuću razinu rizika, kako ulaganjem u lokalne i međunarodne državne obveznice tako i ulaganjem u lokalne valute. Pravovremena informiranost, pristup informacijama te analiza fundamenata daje nam jedinstvenu snagu koja pomaže prilikom inicijalnih ulaganja i rebalansa portfelja, omogućava veću diverzifikaciju portfelja te postizanje boljeg omjera prinosa i rizika obvezničkih fondova InterCapital Bond, InterCapital Dollar Bond, kao i posebnog fonda InterCapital Income Plus.
Izvor: Silvija Ravlić-Varga, InterCapital Asset Management d.o.o.
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini