Uvođenje eura u 2023. godini postaje vrlo izgledno. Hrvatska ispunjava sve ekonomske i strukturne kriterije za ulazak u eurozonu u tom roku, a Vlada i Hrvatska narodna banka uvođenje eura u 2023. shvaćaju kao prioritet i prilagođavaju ekonomske ciljeve za taj ulazak.

Naravno preostaje nam da Vijeće Europe u srpnju 2022 potvrdi da ispunjavamo sve uvjete za ulazak, a mi vjerujemo da postoji i vrlo velika vjerojatnost da će se to i dogoditi.

Pri tome pretpostavljamo da u međuvremenu neće biti financijskog šoka poput onog koji je nastao dolaskom pandemije u ožujku 2020.

Najava ulaska u euro povećat će hrvatski kreditni rejting

Kreditne agencije će povećati kreditni rejting Hrvatske već samim povećanjem izvjesnosti uvođenja eura. Iste agencije navode uvođenje eura kao vrlo pozitivan čimbenik za hrvatski rejting. Kao razlozi se spominju ukidanje valutnog rizika duga i troška konverzije valute, koristi od veće kredibilnosti Europske centralne banke i njezinih programa provođenja monetarne politike i ulazak u globalnu valutu u kojoj se drže devizne rezerve.

Kreditna agencija Fitch već je povećala hrvatski rejting i dodatno stavila optimistične izglede za daljnje povećanje rejtinga. S&P je optimističan, ali još mrvicu suzdržan da će Europa tako brzo potvrditi ulazak Hrvatske u eurozonu, a Moody′s je svoju zadnju ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske imao prije više od godine dana u jeku najgore Covid krize i tad je, rekli bismo iz trenutne pozicije, nerealno prognozirao ulazak Hrvatske u eurozonu u 2025.

Drugim riječima, očekujemo da će se S&P i Moody′s uskoro pridružiti Fitchu i podići hrvatski rejting.

Što to konkretno znači za hrvatske obveznice?

Trenutno se Hrvatska na rok od deset godina zadužuje uz premiju rizika na njemačke obveznice od 150 poena ili 1.5%. Kako je trenutno kamatna stopa na desetogodišnje njemačke obveznice oko -0.35%, Hrvatska se dakle na deset godina zadužuje po 1.15% (-0.35% + 1.50%). Mi vjerujemo da će se Hrvatskoj, kad se Fitchu u dizanju rejtinga pridruže i ostale kreditne agencije, premija za rizik smanjiti za 50 baznih poena ili 0.50% odnosno da će se Hrvatska zaduživati po sličnim stopama kao i npr. Bugarska ili Mađarska (slika 1). To bi značilo da bi se Hrvatska, da se to danas dogodi, zaduživala po 0.65% (-0.35% + 1%).

Izvor: Bloomberg

Smanjivanje kamatne stope po kojoj se Hrvatska zadužuje za 0.5% sigurno neće izazvati uzbuđenje čitatelja, ali to otprilike znači da će cijene desetogodišnjih hrvatski obveznica rasti oko 5%. To je u svijetu obveznica veliki pomak!

Dodatni pozitivni čimbenici vezani za hrvatske obveznice

Hrvatska će u 2022. s oko 5.5% rasta BDP-a predvoditi rastom u regiji (slika 2)

Izvor: Europska komisija

Rekli smo da očekujemo da će se Hrvatska zaduživati uz premiju sličnu onoj za Bugarsku i Mađarsku. Pred Hrvatskom je vjerujemo bolja kratkoročna perspektiva rasta od tih zemalja. Za razliku od Bugarske i Mađarske Hrvatska će ako uđe u eurozonu, postati predmet otkupa obveznica od strane Europske središnje banke (ECB). Nije izvjesno koliki će program otkupa ECB-a biti početkom 2023., ali koliki god bude, hrvatske će obveznice biti predmet kupnje. Trenutno ECB drži preko 30% svih izdanih državnih obveznica zemalja Eurozone. Zamislite da u slučaju potrebe (krize) imate kupca koji je spreman kupiti do 30% svih državnih obveznica koje ste izdali!

Ako to uzmemo u obzir, nakon ulaska u eurozonu ne vidimo veći razlog da se Hrvatska trguje skuplje od npr. Portugala i Španjolske, što bi značilo smanjenje premija rizika za dodatnih još 0.30%. To je još 3% rasta cijene desetogodišnje hrvatske obveznice.

Dodatno, u odnosu na Portugal i Španjolsku Hrvatska je velik relativni dobitnik strukturnih EU fondova nove generacije i ima relativno nizak omjer BDP-a i duga uz istodobnu tendenciju smanjivanja istog (slika 3).

Izvor: Europska komisija

I još jedna „sitnica" za kraj...

Ulaskom u eurozonu smanjit će se vrlo velika obvezna rezerva hrvatskih banaka. S 9% obvezna rezerva će se efektivno smanjiti na oko 1%. Drugim riječima, banke će osloboditi oko 32 milijarde kuna likvidnosti koja im stoji na računu HNB-a (povrh trenutnog viška likvidnosti od 70 milijardi kuna koje banke imaju na svojim računima). Što mislite da će hrvatske banke učiniti s dijelom tih viškova likvidnosti? Vjerojatno kupovati srednjoročne hrvatske obveznice.

Svi InterCapital fondovi Izdavanje / Kupnja udjela

Izvor: Hrvatska narodna banka, ICAM

Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama. Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici Intercapital Asset Management, gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku. Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.