Vratimo se malo u povijest. Tipičan obrazac koji se pojavljuje prije završetka recesije su značajne razlike u izvedbi različitih klasa imovine. Američke su dionice u odnosu na obveznice predvodile zaokret u posljednjim mjesecima recesije 1981. i 1990. g., ali za njima zaostaju u recesiji 2001. i globalnoj financijskoj krizi 2008.-2009. g. (graf 1). Politički odgovor na izazove recesije ponekad određuje koja će se klasa imovine prva oporaviti, kao što je prikazano za posljednju globalnu financijsku krizu 2008.-2009. godine. Iako je SAD bio epicentar krize zbog sloma tržišta hipotekarnih kredita, američke dionice nisu se prve oporavile, već su to bile kineske dionice koje su prve dotaknule dno u listopadu 2008., a oporavak je krenuo nakon što je kineska vlada najavila najveći fiskalni poticaj (oko 12% BDP-a). Nakon toga se u prosincu to dogodilo i s tržištem roba zbog investicija u infrastrukturu. Globalne su dionice dotaknule dno tek početkom ožujka 2009., a oporavak je uslijedio nakon niza pozitivnih komentara izvršnih direktora američkih banaka na poslovanje u 1Q. Poticajne mjere SAD-a tijekom COVID recesije mogle bi na kraju nadmašiti poticaj Kine iz 2008. gledajući udio u BDP-u.

Graf 1.

Tijekom trenutne COVID recesije, prvi pozitivni pomaci su se vidjeli na ′credit spread′ tržištima (tržišta korporativnih, municipalnih i high-yield obveznica) s obzirom da su na njih bili usmjereni prvi programi otkupa FED-a i ECB-a u razdoblju između 15. i 23. ožujka. Nekoliko dana kasnije krenulo se i s mjerama na razini cijelog gospodarstva (Kongres je 27. ožujka odobrio fiskalni paket od 2 trilijuna dolara) te je postalo očigledno zašto je do vrhunca volatilnosti i ′dna′ cijena dionica došlo ubrzo nakon pozitivnih pomaka na ′credit spread′ tržištima. Ako još k tome dodamo i nedavni (od prošlog petka) 2.3 triilijuna USD vrijedan paket financijske podrške za tijela lokalne uprave i mala i srednja poduzeća, vidimo da su to najšire i najveće monetarne i fiskalne mjere ikad donesene u ovako ranoj fazi recesije (graf 2.).

Graf 2.

S druge strane, izgledi za linearnom epidemiološkom krivuljom u travnju se nastavljaju jer se infekcija COVID-19 i stopa smrtnosti nastavljaju smanjivati (graf 3.).

Graf 3. Dnevni rast zablježenih COVID-19 smrtnih slučajeva (5-dnevni pomični prosjek).

Također, gledajući povijesna razdoblja postoji opća zabrinutost da tržišta rijetko dosežu ′dna′ tako rano u recesijama, jer višemjesečno ili višekvartalno razdoblje slabljenja rasta i opadajućih zarada pomiče otporne točke i stvara nove, što može potaknuti daljnje razduživanje i niže valuacije (graf 4.). Na grafu 4. svijetloplavom bojom označene su prosječne vrijednosti indeksa u recesijama poslije 1990. godine. Nadalje, tamnoplavom su označene prosječne vrijednosti tijekom svih prethodnih recesija, a crvenom je označeno kretanje vrijednosti indeksa u aktualnoj recesiji.

Graf 4.

Vjerojatno najistaknutiji medvjeđi skok na tržištu bio je 25-postotni rast S&P-a krajem 2008. godine prilikom izglasavanja TARP-a (Troubled Asset Relief Program), koji je međutim početkom 2009. godine bio više nego potpuno anuliran zbog slabih podataka o ekonomskim aktivnostima. Tržišta su doživjela dvostruka dna u recesijama 1990.-91. i 2001. g., ali više zbog egzogenih šokova poput početka američko-iračkog rata u siječnju 1991. i napada 11. rujna 2001. Ako pogledamo kretanje vrijednosti S&P 500 američkog indeksa prilikom povijesnih recesija, možemo zaključiti kako ovakav nagli pad nije dosad zabilježen. Trebalo mu je samo 16 trgovinskih dana da prijeđe u ′medvjeđe′ tržište (graf 5.) Također, niti u jednoj ranije zabilježenoj recesiji nije u ovako ranoj fazi došlo do konačnog pada, tzv. dna. Najjači argument protiv ponavljanja povijesti i dosezanja dvostrukog dna u 2020. godini je već spomenuti fiskalni i monetarni poticaj koji nikad nije bio tako velik i širok ovako rano u recesij.

Graf 5.

Ako nismo sigurni je li nastupilo „dno" ili je volatilnost tržišta još uvijek velika, uvijek je dobro rasporediti svoja ulaganja kroz određeno vrijeme negativnih kretanja kako bi prosječna cijena kupnje bila što povoljnija, što je kod ulaganja u fondove iznimno jednostavno. Pritom imajmo na umu kako je ulaganje u dioničke fondove dugoročna investicija.

Trenutačna nestabilnost je otvorila mnoge investicijske prilike na tržištima i u svrhu maksimizacije budućih povrata, za investitore koji su spremni na višu razinu rizika, naši dionički fondovi InterCapital Global Equity i InterCapital SEE Equity mogu poslužiti kao efikasan način postizanja izloženosti i diverzifikacije globalnim i regionalnim dioničkim tržištima. S druge strane, za one nižeg/umjerenog rizika dugoročni potencijal vidimo u balansiranim strategijama koje veći dio imovine investiraju u obveznice a manji u dionice. Takve strategije imaju fondovi InterCapital Balanced i InterCapital Income Plus.

Marko Ljubić,
InterCapital Asset Management d.o.o.