Datum analize: 26/08/2024

INICIJALNO STANJE

Izašli su podatci o reviziji broja zaposlenih u SAD-u. Moram reći da je brojka bila toliko loša da sam se i ja iznenadio. Zbog načina izračuna broja radnih mjesta u SAD-u mora se raditi revizija kako bi se dobilo stvarno stanje zaposlenih. U Hrvatskoj se broj zaposlenih gleda preko JOPPD obrasca tako da točno znamo svaki mjesec koliko imamo zaposlenih, ali u SAD-u to nije tako. U SAD-u se broj zaposlenih računa preko ankete i onda se kasnije rade revizije brojke kroz razne metode.

Brojka koja je objavljena jeste da je u SAD-u u periodu od Travnja 2023 do Ožujka 2024 kreirano 818 tisuća radnih mjesta manje nego što se prije mislilo. Problem nije samo u tome da je kreirano manje radnih mjesta nego i u magnitudi promjene. Prema samom izvještaju: For National CES employment series, the annual benchmark revisions over the last 10 years have averaged plus or minus one-tenth of one percent of total nonfarm employment. The preliminary estimate of the benchmark revision indicates an adjustment to March 2024 total nonfarm employment of -818,000 (-0.5 percent).

Znači promjene su obično jedna desetina postotaka u odnosi na stvarni broj zaposlenih. To je otprilike oko 180 000 radnih mjesta. Sada je ta brojka pet puta veća od prosjeka zadnjih deset godina. Da bi se našao sličan ekvivalent treba se vratiti sve do 2008 godine. Neću biti zločest pa napisati da svi znamo što se je dogodilo 2009 godine.

Iako je veličina brojke značajna, nije toliko začuđujuće da je brojka negativna. Monetarna politika ima odmak od procesa donošenja odluke o kamatnoj stopi do utjecaja te odluke na ekonomiju. Ova brojka samo pokazuje da restriktivna monetarna politika ima negativan utjecaj na ekonomiju. Cilj monetarne politike da se smanji ekonomska aktivnost, kako bi se smanjila inflacija je postignut s objavom ove brojke.

Ovaj brojka ima svoje značajne ekonomske interpretacije. Prva interpretacija jeste da je restriktivna monetarna politika značajno usporila ekonomsku aktivnost. Moguće je da je proces kreiranja radnih mjesta u SAD-u značajno usporio i moguće je da će uskoro postati negativan. Ako dođe do gubitka radnih mjesta onda imamo ono što sam najavio prije godinu dana: recesiju. Znači ekonomija je zbog restriktivne monetarne politike usporila.

Ovo je i Powell rekao kada je naglasio da zadnjih nekoliko mjeseci broj nezaposlenih raste „ne zbog gubitka radnih mjesta nego zbog povećanja radne snage". Prevedeno: ekonomija je prestala kreirati nova radna mjesta. Najgori mogući slučaj bi sada bio pad stope nezaposlenosti i značajno smanjenje broja kreiranih radnih mjesta. Takva pojava bi značila da je ekonomija stala.

Druga ekonomska interpretacija ove brojke jeste da inflacija nije izazvana agregatnom potražnjom nego problemima s agregatnom ponudom. To znači da proces dizanja kamatnih stopa ili držanja visokih kamatnih stopa kako bi se zaustavila inflacija ne može biti uspješan.

Inflacija ne dolazi zbog velike potražnje, nego dolazi zbog problema s količinom proizvedenih dobara, ta količina nije dostatna. Inflacija u SAD-u je već više od godinu dana 3%. Stabilna je. Sve ovo je upravo dokaz da se nalazimo u stanju strukturne inflacije koja je izazvana deglobalizacijom.

Da je monetarna politika pretjerala je bilo i jasno iz govora guvernera Powella na konferenciji u Jackson Holu. Najednom je Powell jako zadovoljan kako je monetarna politika "izbalansirala" tržište rada i kako se je tržište rada lijepo uravnotežilo. U stvari je postalo jasno da je FED predugo držao monetarnu politiku restriktivnom i da sada ekonomija mora ući u recesiju.

Ulazak u recesiju Powell naravno ne može spomenuti. On jednostavno mora kreirati barem nadu da će sve biti u redu i zato sada nastoji kreirati očekivanja da kada FED spusti kamatnu stopu da će sve biti u redu. Zato je i naglasio da se sada ide u normalizaciju monetarne politike iz restriktivne u neutralnu. Prelazak iz neutralne i ekspanzivnu bi značio recesiju.

Da li će sve biti u redu? Naravno da neće, jer tržište mislim da se normalizacija kamatne stope ekvivalent štampanja novca. Jedva čekam da svi shvate da neutralna monetarna politika ne znači povećanje količine novca i da se svi razočaraju u FED.

Iako se svi bave izborima za mene je to u potpunosti nepotrebna i uzaludna tema u ovome trenutku. Prvo kada se jasno definira kandidat bilo koje stranke, onda popularnost toga kandidata naraste. To je prva stvar koja je pomogla Kamali Harris. Nakon što je Biden odustao i Harris je postala kandidatkinja, naravno da joj je popularnost narasla.

Drugo, odmah nakon konvencije stranke popularnost kandidata opet naraste. Razlog i za ovo je jako jednostavan. Stranačke konvencije u SAD-u traju nekoliko dana. Za to vrijeme mediji uglavnom izvještavaju o tome događaju tako da popularnost kandidata te stranke mora narasti. Ovaj učinak traje nekoliko tjedana.

Prema tome sljedeća dva tjedna će se u anketama vidjeti učinci konvencije Demokrata. Kako ankete se objavljuju s nekoliko dana zakašnjenja onda će prave ankete koje nemaju u sebi učinak konvencije početi izlaziti tek između 5 i 10 Rujna.

Upravo 10 Rujna je predsjednička debata. Tek nakon te debate će se iskristalizirati puno jasnije stanje i sposobnosti pojedinih kandidata. Tako da pravi trenutak kada predsjednički izbori počinju utjecati na burzu i na poslovne odluke je tek krajem Rujna, jer tada izlaze ankete nakon debate.

Prema ovoj matematici pravi izbori kreću tek u Listopadu i politička borba će biti jako napeta, barem tako kaže VIX. Zato je VIX futures toliko povišen za mjesec Listopad.

Neizvjesnost primarno proizlazi iz pet izvještaja: dva inflacije, dva nezaposlenosti i jednoga izvještaja o BDP-u. Nije potrebno pretjerano pisati da ako bilo koji od tih izvještaja bude loš da će Harris izgubiti izbore. Isto vrijedi i za Trumpa ukoliko izvještaji budu dobri.

Kao što sam gore obrazložio za sada izbori u SAD-u su ne-tema zbog podatka od kojih nema koristi.

HIPOTEZE I PREDVIĐANJA:

Hipoteza o recesiji se pokazuje točnom. S ovim rezultatima tržišta rada jasno je da je ekonomija jako usporila, sada ostaju još samo dva pitanja. Prvo je pitanje da li će SAD stvarno ući u recesiju prema definiciji recesije (dva uzastopna kvartalna pada BDP-a na godišnjoj razini)? Drugo je pitanje da li će doći do dužničke krize? Odgovor na prvo pitanje ćemo vidjeti, a ako odgovor na drugo pitanje bude "da" onda će stvari postati stvarno interesantne.

TAKTIKE I STRATEGIJE:

Još uvijek sam na godišnjem tako da nisam zauzimao nikakve pozicije, osim obveznica koje imam u portfelju.