Drugim riječima početkom financijske krize 2008. globalne centralne banke poput američkog FED-a ili europskog ECB-a povećale su novčanu masu i smanjile kamatne stope da bi utjecale na smanjenje kamata na kredite i tako potakli ekonomsku aktivnost tj. potrošnju i investicije. Nulta razina referentnih kamatnih stopa učinila je tako kreditne proizvode jeftinima dok je s druge strane štedne proizvode učinila manje atraktivnima.

Na sljedećem grafu prikazane su kamatne stope hrvatskih banaka na klasičnu oročenu štednju. Radi se o nominalnim kamatnim stopama na kunske i devizne oročene štedne depozite.

NOMINALNE KAMATNE STOPE

Vidimo da kamatne stope na štednju u Hrvatskoj bilježe negativan trend posljednjih 6 godina ne spuštajući se ispod nule - fenomen koji je prisutan u Eurozoni. Dodatno ako gledamo realne kamatne stope tj. nominalne kamatne stope umanjene za referentni pokazatelj inflacije eurozone (harmonizirani indeks potrošačkih cijena ili u nastavku teksta HICP), možemo vidjeti da su iste zapravo negativne.

Na sljedećem grafikonu prikazane su realne kamatne stope na kunske i oročene štedne depozite hrvatskih banaka.

REALNE KAMATNE STOPE

Primjećujemo kako su realne kamatne stope na štedne proizvode ispod nulte razine što upućuje na smanjenu realnu vrijednost eventualnog štednog uloga, neovisno radi li se o kunskom ili deviznom štednom depozitu. S obzirom na prikazanu situaciju postavlja se legitimno pitanje o trenutku rasta referentnih kamatnih stopa koje bi posljedično pogurnule prinose na štednju na više razine. Odgovor na ovo pitanje potražili smo u projekcijama Europske Centralne Banke (u nastavku teksta ECB), glavne odgovorne monetarne institucije Europske Unije koja politikom kamatnih stopa utječe na razine referentnih stopa.

Glavna odrednica pri odlučivanju ECB-a o promjeni referentnih kamatnih stopa je zadovoljavanje cilja stabilnosti cijena. Stabilnost cijena podrazumjeva HICP indeks blizu, ali ispod razine od 2% promatrajući indeks na godišnjoj razini. Svaka promjena referentnih kamatnih stopa ima utjecaj na gospodarstvo stoga je vrlo bitna pravovremena odluka monetarnog autoriteta kako ne bi došlo do pretjeranog zagrijavanja ili preuranjenog hlađenja ekonomije. Trenutna razina inflacije u eurozoni i ECB-ova očekivanja kretanja iste za sljedeće tri godine ne upućuje na skoro podizanje referentnih kamatnih stopa u Eurozoni.

HICP INDEKS INFLACIJE EUROZONA

Vidljivo je kako je HICP indeks ispod ciljane razine te projekcije ne upućuju na skori oporavak. Prema projekcijama i komentarima čelnika ECB-a prvo dizanje referentnih stopa očekuje se tek u drugoj polovici 2019. godine. Isti put trebao bi slijediti i hrvatski monetarni autoritet Hrvatska Narodna Banka.

Ovakav rasplet indicira zadržavanje kratkoročnih kamatnih stopa na jednako niskim razinama još nekoliko godina. U takvim uvijetima štediše se u biti moraju suočiti s činjenicom da će, ako žele ostvarivati pozitivne realne prinose (kamate), morati biti aktivniji kod upravljanja svojom štednjom. Isto tako, iako treba biti realan oko očekivanja velikih povrata u okružju niskih kamatnih stopa, vjerujemo da aktivnijim upravljanjem možemo naći bolja i približno konzervativna rješenja od kratkoročnih depozita u očuvanju štednje i ostvarivanju pozitivne realne kamatne stope.

Izvor: Niko Maričić, InterCapital Asset Management d.o.o.