U mjesecu bez zasjedanja najvećih središnjih banaka, fokus investitora bio je na objavama makroekonomskih podataka. S posebnim nestrpljenjem se očekivao podatak o inflaciji u travnju u SAD-u koji je početkom mjeseca značajno uzburkao investitorsku javnost. Naime, godišnja stopa inflacije od 4,2% bila je osjetno iznad konsenzusa tržišta od 3,6%, što je ponovno intenziviralo zabrinutost tržišnih sudionika da bi značajniji i dugotrajniji inflatorni pritisci mogli potaknuti središnju banku na promjenu smjera monetarne politike ranije nego li je prvotno planirano. Ipak, treba imati na umu da je najveći doprinos rastu potrošačkih cijena došao iz kategorije motornih vozila, usluga prijevoza i hotelskog smještaja, dakle iz sektora koji su najviše bili pogođeni pandemijom, a koji se trenutno oporavljaju i otvaraju. Stoga se i u narednim mjesecima, zbog baznog efekta, mogu očekivati više stope inflacije, dok bi svaka objava koja je značajno iznad konsenzusa tržišta mogla biti okidač za povećanu nervozu i volatilnost na tržištima.

Osim makroekonomskih podataka, pažnja je bila usmjerena i na interpretaciji javnih istupa donosioca monetarnih i fiskalnih odluka. Tako je američka ministrica financija Janet Yellen pridonijela volatilnosti na tržištu kada je govorila o potencijalnoj potrebi zapodizanjem dosadašnjeg raspona referentnog kamatnjaka kako bi se spriječilo "pregrijavanje" američke ekonomije, no ubrzo je stiglo ublažavanje retorike kako bi se primirila nervoza među tržišnim sudionicima. Nadalje, u fokusu je bila objava Zapisnika sa zasjedanja Fed-a (FOMC), koji je otkrio kako dužnosnici vjeruju da su rastući inflatorni pritisci privremeni te da će se zadržati volumen otkupa obveznica na trenutnim razinama. Ipak, u slučaju da se snažan rast američkog gospodarstva i inflacije nastavi, najavljeno je razmatranje promjene smjera monetarne politike.

S obzirom na povoljniju epidemiološku situaciju, solidnu dinamiku procjepljivanja stanovništva, te važnost turizma za ekonomije značajnog broja članica, Europska Unija planira ukinuti karantenske mjere za građane Unije koji su cijepljeni protiv COVID-19. Počevši od 1. lipnja biti će uveden novi sustav digitalnih COVID certifikata, a zemlje članice imaju rok do 1. srpnja prihvatiti COVID putovnice kao dokaz o primitku cjepiva.

Europska Komisija u svibnju je izdala nove prognoze rasta u Europskoj Uniji, te navodi da će gospodarski razvoj EU-a u 2021. i 2022. u velikoj mjeri ovisiti o brzini cijepljenja stanovništva i uspješnosti u zaustavljanju pandemije. Smatraju kako će COVID-19 u nadolazećem periodu i dalje ostati glavna tema, te da će prema potrebi određene restriktivne mjere i dalje biti prisutne. EK očekuje rast gospodarstva EU u ovoj godini za 4,3% te 4,4% u 2022, dok će tijekom ove godine prosječna stopa inflacije dosegnuti 1,7% te će u 2022. slijediti usporavanje na 1,3%.

Sredinom svibnja je agencija Fitch, u skladu s očekivanjima, potvrdila rejting Hrvatske na investicijskoj razini BBB- uz stabilne izglede. Agencija je istaknula velike kratkoročne rizike povezane s pandemijom, ali i bolje srednjoročne izglede za gospodarski rast zahvaljujući financijskoj potpori EU-a, fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju duga. Fitch je u najnovijem izvješću podignuo procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini s 3,8% na 5,5%, a u 2022. gospodarstvo bi trebalo ubrzati na 6,1%.

Dionička tržišta

Američki dionički indeksi u svibnju su ostvarili miješane rezultate uslijed pojačane volatilnosti, no u uskom rasponu, koja je rezultat sve glasnije špekulacije o rastućoj inflaciji i posljedičnoj promjeni monetarne politike. Investitori su uglavnom bili fokusirani na izlazak financijskih rezultata za prvi kvartal i nastavili s oprezom prema visokim valuacijama unutar tehnološkog sektora. Tako su u svibnju indeksi ostvarili sljedeće promjene vrijednosti: NASDAQ Composite (-1,53%), Dow Jones (1,93%), S&P 500 (0,55%). Europski indeksi ostvarili su pozitivne mjesečne promjene vrijednosti: njemački DAX (1,88%), francuski CAC40 (2,83%), te britanski FTSE100 (0,76%).

Optimizam oko napretka u procesu cijepljenja populacije i nadolazeće turističke sezone utjecao je pozitivno na domaće dioničko tržište, te je hrvatski indeks ostvario pozitivnu mjesečnu promjenu (2,08%). Makroekonomski pokazatelji koji upućuju na snažan oporavak kineskog gospodarstva utjecali su na pozitivnu izvedbu indeksa tržišta u razvoju: MXEF (2,12%) i SHCOMP (4,89%).

Obveznička tržišta

Značajni rast temeljne inflacije na mjesečnoj razini privukao je pozornost ulagača te sada dio tržišnih dionika očekuje stezanje monetarne politike Fed-a, prije nego što to recentne smjernice FOMC-a sugeriraju. Posljedični pritisak na rast prinosa u početku je bio posebno primjetan u euro području, gdje su prinosi 10-godišnjeg Bunda dostigli razinu prije krize.

U prvom dijelu mjeseca je na obvezničkim tržištima prevladavao negativan sentiment. Risk off sentiment se na CEE prinose prelijevao s core tržišta, a značajnije je bio pogođen dulji kraj krivulja. Pritom su pomaci na CEE obveznicama bili su nešto oštriji zbog manje likvidnosti. Potom je nastupio zaokret te je uslijedilo par dana aktivnije kupnje uglavnom od strane investicijskih fondova. Ostatak mjeseca je bio miran i nije bilo većih pomaka na cijenama.

Novčano tržište

Tečaj EUR/USD tijekom svibnja ostvario je značajan rast uslijed očekivanog jačanja oporavka u euro području u drugoj polovici godine, te je mjesec zaključen na 1,22 dolara za euro. Kuna je blago aprecirala u odnosu na euro te je mjesec zaključen na razini od 7,51 kuna za euro.

Ministarstvo financija je na svibanjskoj aukciji izdalo 1,2 milijarde eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća godinu dana uz negativan prinos od 0,05%. Tržišne kamatne stope zadržale su se na postojećim razinama posljedično slabijoj potražnji za kunama te višku likvidnosti u sustavu od preko 70 milijardi.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr