Dvostruka prijetnja investitorima na tržištu kapitala.

Kreditni impuls u euro zoni i SAD-u ubrzano slabi, dok u isto vrijeme Kina pokazuje znakove opadanja. Uz sve to FED, orijentiran na stare pokazatelje, mogao bi podići kamatne stope. Kvalitetne obveznice nude bolji omjer zarade i rizika od dionica. Naše preferirane obveznice su američke.

Unutar globalnog portfelja, prevladava Europa kao najbolja u usporedbi s ostalim glavnim regijama. Napokon Europa nije epicenter svih globalnih briga i još uvijek očekivanja za Europu nadmašuju ostale.

Ukupni europski portfelj teži švicarskom tržištu i izbjegava Ujedinjeno Kraljevstvo. Kada je u pitanju sektor, prednost dajemo zdravstvenom naprema energetskom.

Početak 2015. godine obilježilo je odlično razdoblje za europske investitore. Najbolji pokazatelj ekonomske aktivnosti, indikator kreditnog impulsa, jasno je pokazivao da će europska ekonomija jačati. Europska centralna banka, gledajući stare pokazatelje odlučila je u isto vrijeme pustiti na tržište 1.2 trilijuna eura kroz svoj novi program (monetarno olakšavanje). Potpuno očekivano, europske dionice eksplodirale su za 25% između siječnja i travnja. Snažna ekonomija podržala je rast profita dok je monetarno olakšavanje podržalo investicijske procijene. S druge strane, zabrinjava mogućnost da bi 2015. godina mogla završiti s dvostrukim gubitkom. Kreditni impuls u Europi i SAD-u ubrzano blijedi što ukazuje da rast gubi svoju snagu u dvije najveće ekonomije, dok Kina u isto vrijeme pokazuje znakove opadanja. Uz sve to FED gledajući stare pokazatelje razmišlja o podizanju kamatnih stopa.

Opasnost pretjeranog oslanjanja na podatke

Centralne banke ograničile su svoje djelovanje provođenjem politike donošenja odluka temeljem podataka. Na FOMC sastanku FED je naglasio ′′odlučivat ćemo temeljem podataka kada se radi o promjenama u monetarnoj politici. ′′ Isto tako, Mark Carney nedavno je objasnio kako točan datum podizanja kamatnih stopa od strane središnje britanske banke (BoE) ne može biti predviđen, on isključivo ovisi o podacima. Na prvi pogled, takav način odlučivanja izgleda kao odlična ideja. Veliki problem je što su skoro svi podaci na koje se centralne banke oslanjaju stari, a ponekad i jako stari. Podaci pokazuju stanje ekonomije od prije mjesec dana.
Naprimjer, promatrajmo značajan podatak kao što je broj radnih mjesta. Odluka tvrtke o zapošljavanju ili otpuštanju ovisi o trenutnom stanju poslovne klime, ali cijeli proces može potrajati neko vrijeme. Uzevši u obzir cijeli proces razgovora za posao, pregovore oko ugovora o radu ili pak trajanje otkaznog roka. Stoga, je stvarni broj radnih mjesta indikator koji kasni u odnosu na druge i često nije vremenski usklađen s trenutnim stanjem ekonomije, pogotovo u razdobljima preokreta. Ostali podaci na kojima centralne banke temelje svoje odluke također imaju problem kašnjenja kod prikupljanja, ali ne toliko kao podatci o zapošljavanju. Sve to ukazuje da je pretjerana ovisnost o podacima kao vožnja automobila gledajući u retrovizor, iznimno opasna strategija koju ne bi preporučili vozačima. Zaključak je kako u početnoj fazi ubrzavanja ekonomskog rasta prekomjerna ovisnost o slabim i starim podacima riskira monetarno popuštanje koje je pozitivno pro-cikličko kao što je bio slučaj s ECB-om na početku godine. Zabrinjava činjenica da na početku usporavanja ekonomije, donošenje odluka na temelju starih podataka dovodi do rizika monetarne restrikcije i negativne prociklične politike što bi mogao biti slučaj s FED-om ove godine.

Opasnost od pretjerane transparentnosti

Pitanje koje se postavlja je zašto centralne banke ne zaobiđu problem starih podataka tako što će se fokusirati samo na one koji su orijentirani prema budućnosti kao što je kreditni impuls? Odgovor je kako bi to vjerojatno bilo u sukobu s ostalim obvezama centralne banke, a to je transparentnost. Danas, većina centralnih banaka smatra transparentnost presudnom. Prema riječima ECB-a, ′′transparentnost omogućava javnosti da razumije monetarnu politiku. Što je bolje razumijevanje u javnosti, to je politika bolja i učinkovitija.′′ ECB objašnjava da transparentnost može skratiti vrijeme kojim se monetarna politika prenosi na investicije i potrošnju te pomoći ljudima da bolje razumiju sustavne uzorke kojima monetarna politika odgovara na gospodarski razvoj i šokove.

Mi cijenimo dobre namjere centralne banke. Problem je pretjerana transparentnost i neželjene posljedice. Kao prvo, zahtjev javnosti za razumijevanjem prisiljava centralnu banku da izgradi politiku oko pokazatelja koje je najlakše shvatiti kao što su broj radnih mjesta umjesto onih koji imaju najveću moć predviđanja poput kreditnog impulsa. Ovo objašnjava zašto su BoE i FED donosili odluke (koje su sada diskreditirane) na temelju podataka o stopi nezaposlenosti. Puno korisniji indikator kreditnog impulsa je prekompliciran kako bi bio primjeren za komunikaciju prema javnosti.
Drugo, prekomjerna transparentnost potiče iracionalno ponašanje i slijeđenje trenda na financijskom tržištima. Ako središnja banka kaže da je usmjerena na praćenje stope nezaposlenosti kako bi odlučila kada treba podići kamatne stope, onda ne iznenađuje da je svaki investitor također usredotočen na stopu nezaposlenosti. Opasnost se pojavljuje kada kratkoročni trgovci, srednjoročni hegde fondovi i dugoročni mirovinski fondovi počnu oponašati jedni druge, dolazi do nestanka likvidnosti i nestabilnost na tržištu dramatično raste. Temeljni problem je što su središnji bankari, kao konvencionalno obučeni ekonomisti, i dalje vjerni ′′mainstream′′ modelima financijske ekonomije - modernoj teoriji portfelja (MPT), modelu za određivanje cijene uloženog kapitala (CAPM) i hipotezi efikasnog tržišta (EMH). U ovim modelima transparentnost je dobra stvar jer prema ECB-u ′′omogućuje brzu implementaciju promjena monetarne politike u financijske varijable.′′ Kao što je bilo naglašeno u članku Anticipating Liquidity- Triggered Corrections razni oblici masovnog ponašanja stvaraju fenomene na financijskom tržištu - snažne trendove, ′′bubbles′′ i padove koji nisu samo u suprotnosti već i ozbiljno narušavaju ove mainstream modele financijske ekonomije.
Istina je da su financijska tržišta složeno adaptivni sustavi. U takvim sustavima sve što potiče povodljivost za masom, poput pretjerane transparentnosti, vrlo je opasna stvar. Ukratko, ovisnost o punim podacima i transparentnost središnjih banaka je dobronamjerna, ali temelji se na manjkavom razumijevanju o tome kako se financijska tržišta zapravo ponašaju. Ako se to razumijevanje ne promjeni politika je uvijek u opasnosti da bude u zaostatku. Do tada vječni ekonomski mini-ciklusi su neizbježni. No za one investitore koji razumiju dinamiku to je dobra vijest jer će stvoriti kontinuirane ciklične mogućnosti.

Trenutna investicijska odluka

Da ponovimo, kapitalni investitori suočavaju se s potencijalnom dvostrukim gubitkom. Ako FED ne podigne kamatne stope razlozi mogu biti iznenađujuće loša situacija u domaćoj ili globalnoj ekonomiji ili oštar pad cijene kapitala. Ako se pak FED odluči na podizanje kamatnih stopa ono bi moglo naštetiti procjenama. Još gore je što bi gospodarstvo moglo pasti u realnom vremenu, ali FED, orijentiran na prošlost, jednako podiže kamatne stope. U tim različitim permutacijama čini se kako visoko kvalitetne obveznice nude bolji omjer zarade i rizika ′′trade-off-a′′ od dionica. Dionice bi kao klasa imovine trebale biti neutralno ponderirane ili zaštićene obveznicama ili futures ugovorima (long pozicija za nekoliko mjeseci i short za idući mjesec).
Jednom, da i Europa nije epicentar globalne brige i da ima bolje procijene. I dok FED prijeti pooštravanjem, a Kina se nalazi u fazi trenutne krhkosti što ima globalne posljedice te će utjecati na europska tržišta dionica, na neka manje nego na ostatak svijeta. Na kraju podsjetnik kako na dionička tržišta unutar Europe gospodarska predviđanja pojedine zemlje imaju vrlo malo utjecaja. Na tržišta dionica utječu prevelika ili premala izloženost pojedinim industrijskim sektorima - posebno energetskom, zdravstvenom i financijskom. Trenutno se više teži prema zdravstvenom sektoru naspram energetskog što bi značilo da se preferira Švicarska, a izbjegava Ujedinjeno Kraljevstvo kada se radi o investiranju.

Izvor: Platinum Invest