Već punih ruku posla u nastojanju da spriječe izbijanje deflacije, europska i američka središnja banka također se moraju suočiti i sa sve većim strahovima ulagača od inflacije, koji bi mogli potaknuti rast troškova kreditiranja te odgoditi gospodarski oporavak.
Globalne monetarne vlasti agresivno su labavile monetarnu i fiskalnu politiku da bi se suprotstavile dubokoj gospodarskoj krizi, uslijed koje su cijene roba i imovine oštro potonule. No ti potezi, ponajviše američki, uzbunili su neke ulagače, koji se boje da će to sada izazvati skok inflacije.

Tradicionalni predznaci inflacije poput strmije krivulje prinosa državnih obveznica i rastuće cijene zlata već su poslali znak za uzbunu. Ulagače zabrinjavaju i slabljenje tečaja dolara te gotovo udvostručene cijene nafte na svjetskom tržištu od siječnja.

"Tajming početka zaoštravanja monetarne politike je ključan a najvjerojatnije će, zbog uobičajenog kašnjenja od usvajanja mjera do njihove provedbe, stići prekasno. No, oni će to morati poduzeti jer su suočeni s prilično visokom nezaposlenošću", kaže Robert Eisenbeis, bivši čelnik istraživanja u Fedu u Atlanti, a sada glavni ekonomist pri Cumberland Advisorsu.

Stopa nezaposlenosti u SAD-u u travnju je dosegnula 8,9 posto, a neki se pribojavaju da bi mogla dosegnuti i 10 posto budući da recesija pritišće poslodavce.

Da bi dugoročne kamatne stope na financijskim tržištima ostale niske, dužnosnici Europske središnje banke (ECB) i Feda moraju uvjeriti ulagače da imaju izlaznu strategiju iz sadašnjih politika kojima su oštro srezali ključne kamatne stope i preplavili financijska tržišta dolarima i eurima.

Istodobno, moraju izbjeći bilo kakav signal koji bi implicirao da su prerano pritisnuli monetarnu kočnicu, jer bi to moglo potkopati gospodarski oporavak. Naime, ulagači u obveznice mogli bi početi anticipirati više kamatne stope, zahtijevajući više prinose po državnim obveznicama.

Taj delikatni zadatak monetarne vlasti trebaju ostvariti u uvjetima kada su još prisutne sile koje sve mogu i otežati. Ponajprije se to odnosi na nedavni pad tečaja dolara i skok prinosa po obveznicama koji se događaju jer ulagači strahuju od toga hoće li američka vlada moći financirati golemi proračunski deficit.

"Dok svijet misli da se SAD oporavlja, ili da se barem gospodarska situacija više ubrzano ne pogoršava, dolar slabi. To bi moglo ojačati rizik od inflacije", smatra Ellis Talman, profesor ekonomije pri Oberlin Collegeu u Ohiju.

"No, ukoliko se na financijskim tržištima pojavi još jedan strah koji bi uzdrmao povjerenje, a cijene nafte ponovno padnu, tada bi bijeg kapitala natrag u sigurniju dolarsku imovinu mogao ojačati strah od deflacije", kaže Tallman.

Predsjednik Feda Ben Bernanke govorio je o tome 11. svibnja, izjavivši da će američka valuta ojačati jer je Fed predan održavanju cjenovne stabilnosti i pozorno razmatra kada će zaoštriti monetarnu politiku.

Potpredsjednik ECB-a Lucas Papademos sličnu je poruku uputio 14. svibnja, istaknuvši da će ECB-ova izlazna strategija ovisiti ponajprije o izgledima za održavanjem cjenovne stabilnosti i smirivanju tržišta.

"Jednom kada se financijski uvjeti i makroekonomsko okruženje poboljšaju, nestandardne mjere monetarne politike brzo će trebati ukinuti", izjavio je Papademos.

Ekonomisti ne očekuju da će u bližoj budućnosti stopa inflacije u eurozoni dosegnuti ciljanih nešto ispod dva posto. Nedavno ECB-ovo istraživanje pokazalo je da ekonomisti očekuju da će u 2010. godini inflacija dosegnuti tek 1,3 posto.

"ECB je središnja banka koja ima samo jedan mandat a to je održavanje cjenovne stabilnosti. I dalje sam na stajalištu da su veći rizici od deflacije nego od inflacije", poručuje ekonomist UniCredita Aurelio Maccario.