Rumunjska u 2006. s rekordnih 9,1 miljardu eura stranih investicija. Mnoge strane kompanije ciljaju na novu članicu EU u koju sele proizvodnju zbog nižih troškova
Tijekom prošlog desetljeća mogućnost ulaska u Europsku uniju predstavljala je najveći stimulans za Rumunjsku, koja je u najvećoj mjeri podupirala svoj proces modernizacije uvelike privlačeći strane investitore. Od 2004. Rumunjska je najveći primatelj stranih investicija u regiji, koje su prošle godine porasle 75 posto na najviših 9,1 milijardi eura, kaže se u poslednjoj tromjesečnoj analizi UniCredita. Upravo zbog tako naglog i agresivnog gospodarskog rasta nazivaju je novom 'tigar' ekonomijom. Tradicionalno, Rumunjska je poželjno odredište delokalizacije proizvodnih sektora s velikim troškovima radne snage te se specijalizirala za tradicionalnu proizvodnju kao što su tekstilna industrija i industrija kože i odjeće.
Niži troškovi
Sve veći broj kompanija cilja na Rumunjsku gdje bi se fokusirali na proizvode visoke dodane vrijednosti jer je pritisak na troškove niži, dok bi preostalu proizvodnju preselili u susjedne zemlje kao što su Ukrajina ili Moldavija. To se reflektira i na očiglednu promjenu izvozne strukture - s proizvoda niske dodane vrijednosti i sirovih materijala k proizvodima visoke dodane vrijednosti - te veću ulogu stranog kapitala u sektoru telekomunikacija, transportnih vozila i rezervnih dijelova. Posljednja u nizu je prekjučer najavljena investicija Nokije u gradnju pogona u Cluju 'teška' čak 60 milijuna eura. U mnogim slučajevima strane zemlje smatraju Rumunjsku vrlo primamljivom u pogledu njezina rastućeg potencijala u odnosu na zasićena zapadna tržišta, ciljajući ka komercijalizaciji i proizvodnji jeftinijih proizvodnih linija, postupno šireći proizvodni raspon čim se pokaže potreba na tržištu. U nekim slučajevima, odluka da se proizvodnja premjesti u zemlju nije bila rezultat samo mogućnosti iskorištavanja komparativnih prednosti zemlje, već i njezina strateška pozicija koja omogućuje i ulazak na druga tržišta na kojima je direktna prisutnost ograničena nestabilnošću lokalnog sistema. Izgledi u pogledu stranih investicija i dalje ostaju pozitivni u idućim godinama, a podržani su svijetlom budućnošću i poboljšanjem uvjeta poslovanja. Iako će se smanjiti ukupna veličina investicija zbog nekoliko preostalih velikih privatizacija, green-field komponenta stranih investicija dostići će svoj maksimum upravo ove godine stimulirana velikim brojem infrastrukturnih projekata povezanih s modernizacijom infrastrukture države te mogućnošću dobiti od financiranja EU. Ukupno, u vremenu 2007. - 2009. analitičari UniCredita očekuju stabilizaciju stranih investicija na razini iznad 5 milijardi eura. S pozitivnim scenarijem rasta i rastućom potražnjom za visoko kvalitetnim smještajem i robom široke potrošnje, kao i velikim infrastrukturnim projektima (ceste, autoceste i komunalije), od građevinskog se sektora očekuje da bude jedan od najvećih mamaca stranih investicija sljedećih godina.
Važnost građevine
Taj bi sektor trebao generirati pozitivan spill-over efekt ostalim sektorima kao što su industrija nemetalnih i mineralnih proizvoda te industrija drva i proizvoda od drva. Također, velike su i mogućnosti rasta sektora proizvoda visoke dodane vrijednosti kao što je industrija električne i transportne opreme, podržane ulaskom novih kompetitivnih stranih investitora. Sektori kao što su veleprodaja i maloprodaja te komunikacijske i financijske usluge imat će koristi od većeg tržišnog potencijala te povećanja potražnje i povećane potrošačke moći kućanstava.
25 milijardi eura iz fondova Europske unije
U razdoblju od 2007. do 2013. godine u Rumunjsku bi preko europskih fondova trebalo biti uloženo više od 25 milijardi eura. 17,3 milijardi trebalo bi biti uloženo preko Strukturnog i Kohezijskog fonda, dok bi s osam milijardi eura trebao pridonijeti Europski agrikulturni fond za razvoj ruralnih područja. Oko 263 milijuna eura trebalo bi biti pridodano od strane Europskog fonda za ribarstvo. Rumunjska se može pohvaliti i s velikim brojem direktnih stranih investicija koje su u razdoblju od 2002. do 2006. godine porasle za više od 500 posto.

izvor: www.poslovni.hr