Recesija koja je Hrvatskoj zakucala na vrata mogla bi ostaviti traga i na domaćem tržištu kapitala koje je izravno pod utjecajem svih gospodarskih kretanja, pa tako i ovog.
"Kako cijena dionice na burzi odražava percepciju javnosti o budućem poslovanju tvrtke, normalno je da su u trenucima gospodarske ekspanzije veća očekivanja budućih novčanih priliva kompanija nego što je to slučaj u vrijeme recesije. U vrijeme recesije, međutim, kompanije se strože evaluiraju, u kalkulacije se ugrađuju konzervativnija očekivanja daljnjeg rasta poslovanja, mogućnost podmirenja preuzetih obveza te njihovi uvjeti, što se direktno odražava na cijenu dionice na burzi", tvrdi Jakov Kozina, portfolio menadžer Fima vrijednosnica.

Otpornije zrele tvrtke

Svjetsku financijsku krizu Zagrebačka je burza uvelike počela osjećati još prošle godine kada je ukupni promet prepolovljen u odnosu na 2007. godinu nakon što se većina institucionalnih igrača s tržišta kapitala počela u strahu povlačiti preusmjerivši svoja ulaganja u sigurnije vidove ulaganja. Institucionalni promet u 2008. iznosio je samo 11,6 milijardi kuna što je 70 posto manje nego u 2007. godini. Financijska je kriza dovela i do naglog manjka likvidnosti što bi recesija mogla dodatno produbiti pa se ulagači na burzi moraju maksimalno truditi da bi osigurali što sigurniji povrat. Nada Harambašić, glavna financijska analitičarka u Direkciji za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga tvrdi da takva ograničena sredstva za ulaganja tjeraju ulagače na maksimalno optimiziranje i osiguranje povrata ulaganja.

"U tom se smislu očekuje stabilnost jedino u sektorima koji se smatraju otpornijima na gospodarsko usporavanje i čija se potrošnja smatra osnovnom, poput prehrambenog i farmaceutskog sektora, energije, telekomunikacija i s njima povezanog IT sektora", kaže Nada Harambašić, dodajući da su kompanije koje su u zreloj fazi poslovanja, odnosno one koje ne zahtijevaju ekspanziju ili značajna kapitalna ulaganja a dobar dio zarade isplaćuju dioničarima, otpornije na gospodarske cikluse.

"Pojedini sektori također imaju konjunkturne cikluse, poput primjerice brodarskog sektora.

Minimalan rast

Za tržište kapitala to znači da će se rast cijena na burzama svesti na minimum, a i volumeni će trgovanja biti znatno manji, što je odraz smanjenja sredstava u opticaju", kaže Nada Harambašić.

Nešto slično tvrdi i Jakov Kozina: "Postoje grane privrede koje su više ili manje podložne konjunkturnim kretanjima privrede. Kao primjer možemo navesti prehrambeni sektor koji je relativno neelastičan za razliku od turističkog za koji se smatra da je izrazito podložan cikličnim kretanjima privrede." Usprkos pravilu da sektori poput poljoprivrede uspijevaju lakše prebroditi krizu i recesiju, Kozina upozorava da bi naivno bilo vjerovati da sama pripadnost određenom sektoru privrede garantira uspješno prevladavanje recesije. "Puno je bitnija kvaliteta manadžmenta, kvaliteta i struktura izvora financiranja poslovanja trenutačnih projekata kao i planovi o budućima", zaključuje Kozina.