U prvih devet mjeseci tržišta kapitala u regiji snažno su pogođena padom prometa. Među najvećim burzama najsnažniji pad prometa imale su Beogradska i Zagrebačka burza – čak 70,7, odnosno 70,5 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, Zagrebačka je burza “broj jedan” u regiji. Tako je u prvih devet mjeseci na domaćoj burzi protrgovano nešto više od milijardu eura vrijednosnica, dok je na Beogradskoj ostvaren promet od samo 190 milijuna eura. Druga na ljestvici je Ljubljanska burza, s devetomjesečnim prometom od 754,2 milijuna eura, dok je najniži promet imala Sarajevska burza sa 69,7 milijuna eura. Unatoč padu prometa optimizam se ipak polako vraća među investitore, što pokazuju i kretanja regionalnih indeksa. Tako je do kraja rujna najveći rast ostvario beogradski BELEX 15 od čak 46,1 posto. Taj je indeks imao i jedan od najvećih padova u prva tri tromjesečja prošle godine – 56,7 posto. BELEX je svoj povijesni minimum od 347 bodova zabilježio u ožujku otkad je počeo snažan rast.

Najjeftinija burza
“Treba napomenuti da je Beogradska burza od svih regionalnih burzi u razdoblju financijske krize zabilježila i najveći pad, a da je po svim pokazateljima u ožujku po fundamentima bila najjeftinija burza tako da se s obzirom na slabu likvidnost ovako eksplozivan rast mogao očekivati”, izjavio je za Poslovni dnevnik direktor Ilirike DZU iz Beograda Milan Kovač. Ističe kako su najlikvidnije dionice na burzi, one AIK banke, u razdoblju od najnižih cijena u ožujku pa do sredine rujna zabilježile rast viši od 150 posto, dok cijene dionica Agrobanke u istom razdoblju bilježe rast od 340 posto. Promatrajući svih devet mjeseci, dionice AIK banke rasle su ukupno 20,9 posto. “Pored bankarskog sektora snažan rast bilježe i dionice građevinskog sektora. Općenito govoreći, dionice koje su imale najveću likvidnost zabilježile su i najveći rast tako da se likvidnost pokazala kao jedan od najvažnijih faktora rasta cijena na Beogradskoj burzi”, zaključuje Kovač. Ono što je najvažnije za srpsko tržište kapitala, osim rasta cijena i likvidnosti, jest probuđeni interes za ulaganjem, kako domaćih tako i stranih investitora. “Percepcija rizika ulaganja znatno je smanjena”, ističe Kovač.

Problemi u Sloveniji
Najmanji devetomjesečni pad prometa u regiji zabilježen je u Sloveniji, “samo” 23,1 posto. Lani je u prvih devet mjeseci protrgovano 980,5 milijuna eura, a ove godine 226 milijuna manje. Tamošnji analitičari smatraju da pad prometa nije toliko važan koliko činjenica da se ove godine vjerojatno dogodio najvažniji događaj u povijesti Ljubljanske burze. “Država i banke se nisu dogovorile s menadžmentom Istrabenza da spase tu tvrtku, nego su dopustile da se na neki način likvidira”, izjavio je za Poslovni dnevnik financijski analitičar slovenske KD grupe Matjaž Maletič. Kaže kako će se prodavati pojedinačni dijelovi nekada konsolidiranog holdinga Istrabenz. “Slično se događa i Infond Holdingu koji također nije dobio revolving kredit i sada ima probleme s likvidnošću i solventnošću. Ti događaji imaju prilično velik utjecaj cijelo tržište”, objašnjava Maletič. Utjecaj se primjećuje kroz slabiji rast SBI 20 indeksa slovenskog tržišta kapitala. U prvih devet mjeseci ove godine taj je indeks porastao 17,2 posto, dok su ostali regionalni indeksi pokazali snažniji optimizam ulagača. “Prilikom analiziranja slovenskog tržišta kapitala potrebna je pažnja. Od osam najboljih kompanija Ljubljanske burze (Gorenje, Intereuropa, Krka, Luka Koper, Mercator, NKBM, Petrol i Telekom Slovenije), Krka predstavlja gotovo pola tržišta. Naša očekivanja za slovensko tržište pozitivnija su nego prije nekoliko mjeseci tako da očekujemo lagani i stabilni rast”, zaključuje Maletič.

Jedini pad u Sarajevu
Za razliku od Slovenije, Hrvatske i Srbije, jedino je na Sarajevskoj burzi ove godine zabilježen negativni trend cijena. Tako je indeks SASX 10 od siječnja pao za 8,4 posto, dok je u prvih devet mjeseci 2008. zabilježio pad od 58,6 posto. Unatoč pesimizmu najlikvidnija dionica tog tržišta, Bosnalijek iz Sarajeva, od siječnja rasla je ukupno 4,1 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine korigirana čak 62,2 posto. Iako je i na hrvatskom tržištu kapitala vidljiv pad prometa, postoje razlozi optimizmu. Prvo, dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX u prošlih je devet mjeseci zabilježio rast od 27,6 posto. Domaće “blue-chip” dionice slijede taj trend. Tako se dionica HT-a polako približava vrijednosti IPO-a, a posljednji dan rujna završila je na razini od 260,5 kuna. U ovih devet mjeseci cijena joj je porasla ukupno 30,3 posto. S druge pak strane lani je u razdoblju od siječnja do rujna pala za 26,7 posto, a posljednja cijena bila joj je 258,5 kuna. Iako je teško procijeniti kretanje regionalnih burzi, optimizam za sada ima prednost. “Ako cijene dionica i dalje budu rasle na ostalim tržištima, to će se sigurno pozitivno odraziti na daljnji rast cijena na Beogradskoj burzi. Također ako se strani investitori i dalje budu vraćali na Beogradsku burzu, možemo očekivati dalji rast najlikvidnijih dionica”, predviđa Kovač.

Rujan na ZSE
Vlada optimizam
“O oživljavanju tržišta najbolje govori podatak da je sklopljeno 71 posto više transakcija nego u kolovozu”, poručio je glasnogovornik ZSE Željko Kardum komentirajući trgovanje u rujnu. No redoviti je promet 55 posto manji nego lani, a CROBEX je 26,5 posto niži.