Godina na izmaku djelovala je dvojako na tržište kapitala. S jedne strane indeks Zagrebačke burze CROBEX ojačao je za 15,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. No, likvidnost trgovanja već je duže razdoblje sve slabija i slabija. Slična je situacija i s investicijskim fondovima. Bilježe polagani oporavak imovine, no ulagača je, posebno malih, sve manje i manje. 2009. obilježile su afere vezane uz tržište kapitala, prije svega afera Spice koja je pomela vodstvo Podravke. Kasnije se utvrdilo da su nalazi Hanfe o provedenom nadzoru u Podravci dvije godine “čučali” u Državnom odvjetništvu. O aferi u Podravci, političkim pritiscima, ali i budućnosti regulatora i domaćeg tržišta kapitala za Poslovni dnevnik govori Ante Samodol, predsjednik Uprave Hanfe.

Kako ocjenjujete stanje na tržištu kapitala tijekom 2009. godine?
Nedostatak povjerenja, kriza optimizma i dominacija straha su učinili svoje. Nije to samo obilježilo naše tržište, ali s obzirom da nije bilo masovnijeg povlačenja izdavatelja s burze, promete možemo ocijeniti izrazito niskim i zabrinjavajućim. Redovni promet manji od 7,4 milijardi kuna je zaista zabrinjavajuće nizak. S druge strane, nije bilo značajnijih ekscesa i kršenja zakona. Imali smo strašno loš prvi kvartal s preko 900 milijuna gubitaka nebankovnog sektora, što je bio nastavak lošeg neto financijskog rezultata nebankovnog sektora iz 2008. s minusom od 11,7 milijardi kuna. Stvari su se jako popravile tijekom drugog i trećeg kvartala, s pozitivnim neto financijskim rezultatom ovog sektora od 2,5 milijarde kuna. Tu su prednjačili mirovinski i investicijski fondovi s plusom od 2,3 milijarde kuna. Zakon o tržištu kapitala je glavno regulatorno obilježje u 2009. godini, a adekvatnost kapitala investicijskih društava s rokom prilagodbe do kraja prvog kvartala 2010. ključno je pitanje u prilagodbi. Također, ova godina je nametnula i pitanje koliko investicijskih društava i društava za upravljanje fondovima može generirati prihode za normalan rad uslijed ovakve nelikivnosti tržišta.

Tko ili što može potaknuti slabu likvidnost domaćeg tržišta kapitala?
Povjerenje i optimizam su nužni ali ne i dovoljni faktori za poticanje likvidnosti domaćeg tržišta kapitala. Slabiji makroekonomski pokazatelji, pad gospodarske aktivnosti, koji je reducirao očekivani dohodak stanovništva, i sve veća neravnoteža u bilancama izdavatelja dodatno su srozali likvidnost. S regulatornog aspekta učinili smo više prostora za ulaganje investicijskih i mirovinskih fondova snižavanjem razine tržišne kapitalizacije izdavatelja pogodnih za ulaganje, ukinuli smo neke limite ulaganja ili dopuštali repo aranžmane. No, snažnija aktivnost portfeljnih investitora ne može se poticati samo regulativom bez snažnijeg priljeva u fondove, a priljevi će se dogoditi kad loše okolnosti promijene trend. Smatram da su za svaki rast Cobexa-a veći od 25 posto nužni veći i stabilniji priljevi od inozemnih investitora.


Koliko brokerskih kuća danas može živjeti od osnovnog posla? Ako pogledamo ukupnu aktivu od 345 milijuna kuna na kraju trećeg kvartala ove godine ona je 6,5 puta manja, ali samo iz razloga što jedno brokersko društvo, koje je činilo preko 80 posto ukupne aktive, više ne posluje kao brokersko društvo. Ako se pak pogleda račun dobiti i gubitka, tada su prihodi za prvih devet mjeseci od 92 milijuna kuna upola manji negoli u istom razdoblju u 2008. godini. Tridesetak investicijskih društava na kraju trećeg kvartala imalo je gubitak od gotovo 15 milijuna kuna, a ako znamo da prihodi od provizija i naknada za obavljene usluge čine 50 posto svih prihoda, tada se uistinu postavlja pitanje konačnog broja društava. No, o tom broju ne želim spekulirati. Kako komentirate činjenicu da do sada nije bilo previše osipanja društava za upravljanje investicijskim fondovima iako se govorilo da je tih društava previše? Možda je preciznije reći da je previše fondova s premalo imovine. Naime, znate da je imovina samo otvorenih fondova na kraju 2007. godine iznosila 29,5 milijardi kuna da bi na kraju 2008. pala na 9 milijardi. Polovica pada od dvadeset milijardi kuna bio je pad vrijednosti imovine, a polovica financijski odljev u druge oblike imovine izvan fondova. Taj pad je značio i drastično manje ulazne naknade i naknade za upravljanje. Broj društava se nije znatnije mijenjao, a danas imamo 134 otvorena fonda s imovinom od oko 10,7 milijardi kuna i 36 društava za upravljanje. Za prvih devet mjeseci ta društva su uprihodovala gotovo 180 milijuna kuna i ostvarila dobit od 29 milijuna kuna. Očito je da se unatoč padu imovine pod upravljanjem, poslovi upravljanja imovinom više isplate od brokerskog posredovanja koje donosi gubitke. Koliko ste ove godine podnijeli prijava zbog kršenja zakona vezanih za tržište kapitala i je li pad atraktivnosti burze značio za Hanfu i manje posla u nadzoru? U ovoj godini podnijeli smo 44 prekršajne i četiri kaznene prijave. Što se tiče posla u nadzoru, izvršavamo ga sukladno godišnjem planu, osim u slučajevima nekih ekscesa kad se plan nadzora mora revidirati, a mogu reći da nam je zadnji kvartal ove godine bio pun izuzetaka kao što je Podravka, Badel 1862 i HMID, Transadria. Uz to, otvorili smo ponovno nadzor nad Croatia osiguranjem i Croatia Leasingom. Zaključno, možemo reći unatoč tome što je na tržištu manje dinamike, u nadzoru posla nikad ne ...