Fiskalni problemi u eurozoni ne brinu samo Europsku komisiju i Europsku središnju banku, već i rastuću globalnu ekonomsku silu – Kinu.

Sve slabiji euro kinesku robu čini sve nekonkurentnijom i to upravo u Europi, najvećem kineskom tržištu. U ponedjeljak je euro skliznuo na najniže razine prema kineskoj valuti u posljednjih osam godina. No slabljenje eura komplicira i kineski plan o stupnjevitom jačanju tamošnje valute juana. Odluka o postupnom jačanju kineske valute donesena je prošli mjesec u najužem partijskom krugu radi sprečavanja “pregrijavanja” kineske ekonomije i rasta inflacije. Jači juan učinio bi američku robu konkurentnijom na kineskom tržištu iako ne onoliko koliko bi to htio Washington. Provedba te odluke još nije pokrenuta, a najnovije klizanje eura moglo bi dodatno odgoditi aprecijaciju juana. Ako kineska valuta krene jačati prema dolaru, jačat će i prema euru, što kinesku robu u Europi čini skupljom. “Juan je u posljednja četiri mjeseca porastao za 14,5 posto prema euru što će povećati troškove kineskih izvoznika, a imat će i negativan utjecaj na kineski izvoz u europske države”, rekao je tijekom konferencije za novinare glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine Yao Jian, piše New York Times.

Nedostupni akreditivi
Jianove riječi najbolje dokazuju kako ni Kina, globalni ekonomski motor, nije imuna na krizu u eurozoni. Juan raste u odnosu na euro usporedno s dolarom, pa je posljednjih tjedana Kina intervenirala na deviznom tržištu kako bi zaustavila jačanje valute preko neformalne granice od 6,82 juana za dolar. Na toj razini prema dolaru kineska je valuta još od srpnja 2008. godine. Slabljenje eura nije u interesu ni američkim kompanijama koje izvoze u Kinu. Ipak, neki ekonomisti smatraju da to nije kraj kineskih muka. Kad je početkom prošle godine pao kineski izvoz, to nije bilo toliko zbog pada potražnje u zapadnim državama koliko zbog iznenadnog presušivanja izvora financiranja izvoza. Nedostupnost novca u kineskim i zapadnim bankama potrebnog za financijsko praćenje izvoznika moglo bi opet postati ozbiljan problem, smatra Dong Tao, glavni ekonomist za Aziju u Credit Suisseu. Kineski izvoznici u financiranju najviše koriste akreditive, a oni su usko povezani s prekonoćnim kamatnim stopama. Kada skoči kamatna stopa po kojoj banke jedna drugoj posuđuju novac, oštro padne i dostupnost akreditiva.


Crni scenarij
Međubankarska kamatna stopa porasla je prošlog tjedna zbog straha od gubitaka europskih banaka izloženih prema Grčkoj i morat će se vrlo brzo spustiti da bi banke nastavile izdavati akreditive, smatra Tao. “Bez financiranja izvoza neće ga ni biti”, zaključuje Tao. No za neke kineske kompanije taj je crni scenarij već postao stvarnost. Prema pisanju NYT-a, tvrtka za proizvodnju plinskih peći i bojlera Guangdong Ouyi već je primila pozive europskih klijenata s kojima je prije nekoliko mjeseci potpisan odgovor. “Svi oni žele otkazati ugovore zbog deprecijacije eura”, kazao je Elvin Xu, direktor prodaje u toj tvrtki.