Buduća kretanja na tržištima kapitala i dalje će primarno ovisiti o globalnom sentimentu ulagača, a sve značajniji utjecaj imat će i povjerenje investitora u nacionalne valute.

Na kretanje dioničkih tržišta srednje i istočne Europe utjecat će loši financijski rezultati kompanija koje su već značajno smanjile svoje prognoze prihoda te dobiti. Kako će globalna kriza biti dugotrajnija i složenija nego što se prvotno pretpostavljalo, teško je očekivati bolje poslovne rezultate u nastavku godine, jedino bi kompanije iz segmenta proizvodnje hrane i pića, energetskog te IT sektora mogle imati bolje rezultate od ostalih.

Na cijene državnih obveznica regije utjecat će sposobnost pojedinog gospodarstva da se suoči s izazovima krize, odnosno kretanje kreditnih rejtinga pojedinih zemalja. Međutim, snažno usporavanje inflatornih pritiska u kratkom roku moglo bi povećati interes ulagača za ulaganje u obveznice pa, ukoliko se izbjegnu daljnji poremećaji, tijekom 2009. očekivane su niže razine prinosa nego krajem prošle godine. Ipak, u usporedbi s 2007. i rekordno niskim spreadovima na dug emerging market zemalja u Europi prinosi će se ipak zadržati na osjetno višim razinama nego na razvijenim tržištima.

Brži oporavak tržišta obveznica nego dionica očekuje se i u Hrvatskoj. Na domaće dioničko tržište također će utjecati lošije poslovanje kompanija, pogoršanje profitabilnosti te odgađanje investicija. Tijekom ove godine ne treba očekivati značajniji oporavak tržišta dionica, a trenutno nepovoljnim konjunkturnim kretanjima najjače će biti pogođeni brodarski, građevinski te turistički sektor, koji su već zabilježili značajne gubitke. U takvom okruženju nije izgledan niti značajniji oporavak fondovske industrije, pogotovo dioničkih fondova. Štoviše, izgledno je i smanjenje njihova broja s obzirom na prošlogodišnju snažnu korekciju njihove imovine.

Prinosi na domaće državne obveznice vjerojatno će i tijekom cijele 2009., u odnosu na kraj prošle godine, padati. U ovoj se godini očekuju nova izdanja državnih obveznica koja bi mogla generirati osjetni rast potražnje institucionalnih investitora pogotovo od strane mirovinskih fondova, koji su i tijekom prošle turbulentne godine zabilježili rast imovine. Na kretanje cijena domaćih obveznica utjecat će smanjenja likvidnost financijskog sustava te veće kratkoročno zaduživanje države (aukcije trezorskih zapisa, kratkoročni krediti, itd…).

Premija prinosa na hrvatske državne obveznice u odnosu na usporedive njemačke obveznice bila je krajem siječnja 2007. pozitivna i očekivano visoka: prosječni spread (razlika prinosa) na obveznice s valutnom klauzulom dospijeća 2015. iznosio je 49 baznih bodova (0,49 postotnih bodova), a krajem siječnja 2009. iznosio je 465 baznih bodova (4,65 postotnih bodova). No, još krajem rujna 2008. prosječni spread iznosio je 170 baznih bodova (1,7 postotnih bodova) što ukazuje da se u posljednja četiri mjeseca drastično povećala cijena hrvatskog duga, odnosno da je sve skuplje zaduživanje u inozemstvu.