Razdoblje mirnijeg trgovanja nastavljeno je i tijekom ovoga tjedna na međubankarskom tržištu. Tako smo zabilježili pad prinosa na prekonoćne pozajmice prema razinama od oko 5,5%, što je i očekivano s obzirom na ulazak u sami kraj aktualnog razdoblja održavanja obvezne pričuve. U ovakvim uvjetima nije bilo potrebe za korištenjem lombardnih kredita, a zabilježeni su i prekonoćni depoziti kod HNB-a iako tek u simboličnim iznosima.

Na posljednje trendove na domaćem novčanom tržištu značajniji utjecaj nije imalo ni smanjenje razine likvidnosti sustava na tjednoj razini putem obratnih repo aukcija od skoro 1,3 milijarde kuna. Naime, HNB je ponovno prihvatila 40% pristiglih ponuda po fiksnoj repo stopi od 6%, ali interes banaka (3,1 milijardu kuna) je bio skromniji no prethodnog tjedna. Također, nakon četiri tjedna održana je aukcija trezorskih zapisa izraženih u kunama i u eurima. Unatoč visokom dospijeću trezorskih zapisa, na tjednoj razini kratkoročni dug države je povećan no bez značajnijeg utjecaja na kretanja na novčanom tržištu. U prvoj polovici idućeg tjedna izgledan je daljnji pad prekonoćnih prinosa na minimalne razine. No, početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve sredinom idućeg tjedna očekujemo rast prekonoćnih prinosa ponovno na razine oko visine lombardne stope.

Nadalje, uobičajeno povećanje gotovog novca izvana banaka pred početak središnje turističke sezone pridonijeti će intenziviranju napetosti na tržištu novca. Nadalje, odluke države o (ne)otplati određenih kratkoročnih kreditnih obveza na domaćem tržištu odraziti će se i na novčano tržište, a samim time i na poteze središnje banke (razina prihvaćanja ponuda na obratnim repo aukcijama te produljivanje swap aranžmana).

Za razliku od novčanog tržišta ovaj tjedan na domaćem deviznom tržištu ponovno je obilježen nešto izraženijom volatilnošću, što je posljedica i dalje dominantnog utjecaja posljednjeg izdanja Euroobveznice na tržišna kretanja. Na početku ovotjednog trgovanja nastavili su prevladavati deprecijacijski pritisci na domaću valutu s kraja prethodnog tjedna, a tada smo zabilježili trgovanje na razinama od oko 7,38 kuna za euro. Međutim, priprema tržišnih sudionika za konverziju stranih valuta od izdanja Euroobveznice, odnosno dijela koji se neće koristiti za zatvaranjem postojećih obveza u stranim valutama, rezultirala je promjenom trendova. Tako smo pod utjecajem povećane ponude stranih valuta od bankarskog sektora zabilježili pad razine trgovanja do 7,30 kuna za euro.

Navedena razina pokazala se kao čvrsta psihološka granica daljnjem padu tečaja. Također, središnja banka je izrazila spremnost da reagira na tržištu ne spriječi značajnije promjene tečaja EUR/HRK priljevom stranih valuta. Tako smo u drugoj polovici tjedna zabilježili povratak trgovanja na razine sa samog početka tjedna (7,36 kuna za euro). Na rast tečaja značajnu ulogu imala je i dalje izražena korporativna potražnja za stranim valutama. S obzirom da posljednji podaci o robnoj razmjeni ukazuju na nastavak smanjenja robnog deficita, značajan iznos inozemnih obveza koje dospijevaju poduzećima generiraju relativno visoku potražnju promatranog sektora za stranim valutama.

U narednim danima, odnosno završetkom konverzije deviza od zaduživanja države na stranom tržištu, možemo očekivati dominantan utjecaj pritiska na rast tečaja EUR/HRK. Istovremeno, može se očekivati i zadržavanje vidljivog utjecaja potražnje korporativnog sektora za stranim valutama. Na mjesečnoj razini također ne očekujemo značajnije promjene razine tečaja u odnosu na trenutne. Naime, povećana ponuda stranih valuta od turističke djelatnosti trebala bi tijekom središnje turističke sezone zadržavati tečaj EUR/HRK uglavnom u rasponu od 7,35 do 7,45 kuna za euro.