Zagrebačka burza usvojila je prošlog tjedna nova pravila koja uključuju market makere, najavio je usput na današnjoj prezentaciji Deloittea „Brzorasteća poduzeća u Hrvatskoj – Financijske strategije“ predsjednik uprave burze Roberto Motušić i dodao kako burza već ulazi u pregovore s nekim brokerima i brokerskim kućama koje će biti u mogućnosti odabrati određene dionice kojima će svaki dan trgovati.

Ta će trgovina biti na strani ponude i potražnje u spreadu od tri do pet posto, a uloga market makera je da takvim aktivnostima povećaju likvidnost kompanije čijom dionicom trguju.

Zauzvrat će market makeri od burze dobiti neke beneficije u smislu nižih naknada, ali će biti dužni svakodnevno ispunjavati svoje dužnosti, ili će im biti ukinut taj status, rekao je Motušić.

Danas se poduzeća u Hrvatskoj suočavaju s pogoršanjem svoje financijske pozicije, pada financijska stabilnost, a rastu obveze poduzeća prema bankama, ocijenio je Žarko Primorac iz Deloittea u svojoj prezentaciji. Situacija bi mogla biti i gora, jer da HNB ne ograničava kreditni plasman, to bi bilo i gore, rekao je, ali i dodao kako je ograničavanje kreditnog plasmana i problematično jer se onda banke okreću lukrativnijim oblicima kreditiranja kao što je kreditiranje stanovništva, a krediti tvrtkama postaju skuplji.

Primorac je, govoreći o modelima financiranja brzorastećih kompanija, naglasio kako bitno uzeti u obzir sve rizike različitih oblika financiranja, bilo da se radi o prikupljanju kapitala putem ponude dionica, bilo da se radi o financiraju putem duga, jer obje opcije nose niz prednosti i niz rizika, a najbolja je faza razvoja poduzeća za izlazak na burzu upravo faza ubrzanog rasta.

Predrag Kovačevič iz beogradske centrale Deloittea pojasnio je kako je obično izlazak na burzu za kompanije kombinacija želje da vlasnici dio svojeg vlasništva u kompaniji prodaju i tako se naplate, a drugi je razlog dokapitalizacija. Upozorio je kako je inicijalna javna ponuda dionica skup i kompliciran proces, a da bi uopće inicijalni ulagači bili za IPO zainteresirani, potrebno je da revizor ulagačima pošalje tzv. comfort letter, pismo u kojem ulagače uvjerava da su unatrag nekoliko godina čiste financije tvrtke, a podaci istiniti.

Tvrtke koje to ne žele, ustvari ne bi ni trebale biti na burzi, ocijenio je Motušić, ali je dodao kako ipak sve više vlasnika i dioničara kompanija danas uviđa koristi od transparentnosti koja je neophodna za poslovanje na burzi. Vrijednost tih kompanija se povećava, a time je veće i bogatstvo njihovih vlasnika.

Motušić je govorio i o tome kako prepoznati dobru inicijalnu ponudu dionica i kako prepoznati ono što je može učiniti lošom, te je upozorio kako je činjenica da uprava prodaje svoje dionice loš signal, dok je s druge strane dokapitalizacija privlačna za ulagače, treba vidjeti je li kompanija ovisna o jednom proizvodu ili dobavljaču, treba voditi računa o neprimjerenom marketingu IPO-a itd.

U svakom slučaju, efekt velikih IPO-a, poput INA-e i HT-a na burzu je dobar, jer povećava njezinu likvidnost te prepoznatljivost same kompanije, naglasio je.