KONFERENCIJA ZSE: Polančec - kako smo izračunali cijenu dionice T-HT-a. Za razliku od čelnika Zagrebačke burze Roberta Motušića, koji je svoje nastup uglavnom sveo u kurtoazne okvire, rekapituliravši zbivanja iz proteklih 12 mjeseci, potpredsjednik Vlade Damir Polančec odlučio se na znatno «glasnije» pojavljivanje. U svjetlu nedavno realizirane burzovne premijere HT-a, zasigurno najzanimljivijeg događaja na domaćem tržištu kapitala tijekom ove godine, a tragom predstojećih parlamentarnih izbora, Polančec je smatrao za shodno odgovoriti na određene nedoumice koje su se pojavile u javnosti, pokušavajući objasniti cijeli proces izlaska nekadašnjeg telekomunikacijskog monopola na burzu.
A njegov nastup, sukladno očekivanjima, nije bio lišen političkih konotacija. Od spomena gospodarskog programa HDZ-a, koji još uvijek nije formaliziran (makar se dužnosnici vladajuće stranke uporno pritom pozivaju na ekonomsku politiku proteklih godina), pa do udara na izravne suparnike, usporedbom konkretnih brojki iz različitih faza privatizacije HT-a. Obrazlažući proces determiniranja cijene, fiksirane tijekom javne ponude dionice (265 kuna), potpredsjednik Vlade naveo je procjene koje su, temeljem metode diskontiranog novčanog toka, ukazivale na brojku od 380 kuna, što je najprije trebalo umanjiti za isplatu dividende (29 kuna po dionici). Potonju je brojku (351 kunu po dionici) zatim valjalo umanjiti i za odgovarajući diskont, uobičajen za IPO proces, te podebljan mišljenjem struke, koja, impliciraju izjave potpredsjednika Vlade, nipošto nije očekivala da bi cijena mogla doseći ili premašiti okruglih 400 kuna. Što je u neku ruku poprilično naivan pristup, jer nikome od institucionalnih fondova naprosto ne pada na pamet odreći se unaprijed izdašnog potencijala za rast.
No i ta redukcija svejedno pretpostavlja iznimno izdašan diskont (za gotovo trećinu), kojim su dionice ustupljene građanima i institucionalnim investitorima, te «pružena konkretna podrška razvoju domaćeg tržišta kapitala». Ali očito i stvorene vrlo dobre startne pozicije za predstojeće parlamentarne izbore.
Što se pokušalo ublažiti kalkulacijom prema kojoj je prodaja 16% vlasničkog udjela HT-a, pod redateljskom palicom sadašnje oporbe (a tadašnje vlasti), realizirana po cijeni od 278 kuna po dionici. Makar je posve nezahvalno raditi bilo kakve usporedbe cijene u različitim vremenskim razdobljima, Polančec je transakciju kojom se Deutsche Telekom domogao većinskog paketa dionica označio nepovoljnom, tvrdeći da tako krupne promjene podrazumijevaju određenu premiju. Što je teza sasvim u skladu konvencionalnom logikom (i uobičajenom praksom), koju nitko ne može dovesti u pitanje, makar je vrlo teško procijeniti je li takav scenarij, bilo da je riječ o timingu prodaje, ili o samoj cijeni, bilo moguće drukčije realizirati.
Uvodni govor na otvaranju godišnje konferencije Zagrebačke burze, potpredsjedniku Vlade za gospodarstvo Damiru Polančecu poslužio je za najavu, ali i dodatnu lamentaciju restrukturiranja gorućeg problema ove Vlade – Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Akcija Maestro koja je razotkrila dosadašnji način rada Fonda, koji je upravljao državnom imovinom, odlučivao o uvjetima prodaje i tehnički organizirao istu, u jednom je potezu srušila same temelje postojanja Fonda, ali je ujedno pružila novi set jakih argumenata sve glasnijim protivnicima tekućeg modela privatizacije.
Nakon upornog zataškavanja stvarnih posljedica razotkrivene dugogodišnje zloporabe položaja potpredsjednika i djelatnika Fonda, predizborno vrijeme je očito dovoljno motiviralo Vladu za prezentiranje svježih ideja za eventualan novi mandat, a u tome se, prema svemu sudeći, ne štede prilike.
A Polančec je danas dao naslutiti u kojem smjeru ova Vlada smjera. Nakon kratkog osvrta na provedene IPO-ove i ponavljaju nećkanja Vlade (ali i svih sudionika tržišta kapitala) oko stvarne provedbe ne tako davno najavljivanih sekundarnih javnih ponuda najvećih domaćih tvrtki, koje nakon ovog mogu očekivati samo najveći optimisti, Polančec je postavio ključno pitanje preustroja HFP-a.
A ono što je Vlada naumila Polančec je predstavio kao potpuno novi model upravljanja državnom imovinom kojim bi se privatizacija u Hrvatskoj trebala konačno privesti kraju. O čemu se konkretno radi? Umjesto izazivanja tektonskih poremećaja na burzi jeftinom prodajom državnih dionica tvrtki koje su na burzi dostigle visoke ulagačke multiple, Vlada nakon izbora, naravno u slučaju dobivanja vlasti, priprema osnivanje zatvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom u koji će se preseliti sav preostali portfelj HFP-a.
Fondom bi trebalo upravljati društvo za upravljanje u dogovoru s kojim bi Vlada odredila uvjete i konkretan datum javne ponude za kupnju udjela u kojoj bi mogli sudjelovati hrvatski građani pod još naravno nepoznatim uvjetima.