Tijekom prve polovice ovoga tjedna na novčanom tržištu dominirala je potražnja za slobodnim kunskim sredstvima, a prekonoćni prinosi zabilježili su rast i na razine od oko 18%. Razloge ovakvih kretanja na tržištu vidimo u prošlotjednom smanjenju likvidnosti neodržavanjem obratne repo aukcije (za oko 3,25 milijardi kuna) te deviznom intervencijom (za 2,43 milijarde kuna). Dodatno intenziviranje tenzija na tržištu, a time i daljnji rast kratkoročnih kamatnih stopa, uslijedio je nakon najave središnje banke da se ni tijekom ovoga tjedna neće održati obratna repo aukcija.

Dodatni pritisak na likvidnost sustava došao je i od aukcije trezorskih zapisa na kojoj su institucionalni investitori iskazali snažniji interes od planiranoga, čime je na tjednoj razini kratkoročni dug države povećan, ali i likvidnost sustava smanjena, za 232 milijuna kuna. Istovremeno, potražnja bankovnog sustava bile je skromna što i ne iznenađuje s obzirom na trenutna kretanja. Tako smo zabilježili rast prekonoćnih prinosa i na razine od oko 25%, dok su se lombardni krediti intenzivno koristili za održavanje likvidnosti.

Suprotno najavama, uslijed snažnog rasta kamatnih stopa na tržištu HNB je ipak odlučila plasirati dodatnu likvidnosti u sustav kroz obratnu repo aukciji no tek nakon pada tečaja ispod razine od 7,40 kuna za euro. Banke su tako zatražile dodatnih 7,66 milijardi kuna, a središnja banka je (ne)očekivano prihvatila sve pristigle ponude po i dalje fiksnoj repo stopi od 6%. Nakon ovakvoga poteza HNB-a likvidnost sustava se značajno popravila, što je omogućilo pad prekonoćnih kunskih prinosa ponovno na jednoznamenkaste razine.

U narednom razdoblju očekujemo da se nastavi razdoblje izraženije volatilnosti na novčanom tržištu. Također, vjerojatno je da će se zadržati i neizvjesnost glede održavanja obratnih repo aukcija. Imajući u vidu da će smanjenje rezervi središnja banka koristiti primarno za refinanciranje inozemnih obveza države, a po najavama već za EUR obveznicu koja dospijeva sredinom idućeg mjeseca, može se očekivati zadržavanje smanjene razine likvidnosti kao glavnog instrumenta u ublažavanju deprecijacijskih pritisaka na domaću valutu.

Prošlotjedna devizna intervencija HNB-a rezultirala je padom tečaj EUR/HRK na razine od 7,43 kune za euro, a na tim razinama nastavljeno je trgovanje i na samom početku ovoga tjedna. Nakon što je HNB-e na početku tjedna najavio neodržavanje i ovotjedne obratne repo aukcije generirali su se dodatni aprecijacijski pritisci na domaću valutu te je promatrani tečaj zabilježio pad na razine od oko 7,37 kuna za euro.

Ipak, nakon povećanja likvidnosti odnosno prihvaćanja svih pristiglih ponuda na obratnoj repo aukciji tečaj EUR/HRK zabilježio je tek blagi rast te se stabilizirao na razinama od oko 7,38 kuna za euro. Stabilnijoj razini trgovanja pridonio je i manji volumen trgovanja u drugoj polovici tjedna. U narednom razdoblju tečajna kretanja prvenstveno će ovisiti o potezima središnje banke, no očekujemo zadržavanje trgovanja na razinama od oko 7,40 kuna za euro u kratkom roku.