Događanja na domaćem tržištu novca te razina likvidnosti bili su u središtu pozornosti tijekom ovoga tjedna. Tako je u promatranom razdoblju održana tek druga ovogodišnja devizna intervencija, i to neuspjela, ponovno je zabilježen rekordan interes banaka za dodatnim sredstvima na obratnoj repo aukciji, a prinosi na kratkoročne kunske pozajmice dosegnuli su svoje najviše razine.

Posljednje tenzije na novčanom tržištu prvenstveno su povezane sa povećanom potražnjom tržišnih sudionika za dodatnim sredstvima pred završetak tijeka transakcije preuzimanja INA-e krajem ovoga tjedna. Tako su prinosi na prekonoćne pozajmice zabilježili svoje najviše razine premašivši granicu i od 20%. Također, kretanja kamatnih stopa na duži rok pokazuju kako je na tržištu prisutna neizvjesnost o dinamici i načinu steriliziranja viška likvidnosti nakon završetka isplate dioničara INA-e. Snažan rast kamatnih stopa na novčanom tržištu posljedica je i neravnomjerne raspoređenosti sredstava među tržišnim sudionicima.

Tako pokazatelji HNB-a govore da je sredinom tjedna zabilježen dnevni višak od skoro 1,9 milijardi kuna. Istovremeno, određene banke su morale namiriti svoje potrebe i kroz sekundarne i skuplje izvore financiranja odnosno kroz lombardne kredite. Središnja banka početkom tjedna željela je intervencijom na domaćem deviznom tržištu povećati slobodna kunska sredstava u zamjenu za strane valute, koje su oslobođene ukidanjem granične obvezne pričuve.

Međutim, ponuđeni tečaj nije bio u skladu s očekivanjima središnje banke te su sve pristigle ponude odbijene. U skladu s tim očekivano smo zabilježili novu najvišu ovogodišnju potražnju banaka za dodatnom likvidnošću na obratnoj repo aukciji od 5,32 milijarde kuna. HNB je zadovoljio samo dio potražnje banaka i prihvatio oko 4,12 milijarde kuna uz snažan rast granične repo stope na 6,75%. U navedenim uvjetima na tržištu ne iznenađuje ponovni izostanak interesa investitora za upisom trezorskih zapisa, pogotovo nakon što je postalo izgledno i da će se državne obveznice moći koristiti kao kolateral na redovitim obratnim repo aukcijama. Tako je kratkoročni dug države na domaćem tržištu smanjen za 226 milijuna kuna na tjednoj razini, što je povoljno utjecalo na likvidnost sustava. U narednom razdoblju očekujemo postupno smirivanje stanja na novčanom tržištu i pad kratkoročnih prinosa. Međutim, s obzirom da je i dalje prisutna određena neizvjesnost glede budućih poteza središnje banke kamatne stope na tržištu mogle bi se još neko vrijeme zadržati na višim razinama.

Unatoč snažnom rastu kamatnih stopa na domaćem tržištu, dominirali su deprecijacijski pritisci na domaću valutu tijekom ovoga tjedna. Slabljenje kune prvenstveno je bila posljedica povećane ponude stranih valuta na tržištu tijekom ovoga tjedna, prvenstveno od strane banaka. Nakon što nisu prihvaćene ponude na deviznoj intervenciji zabilježili smo kratkotrajni pad tržišnog tečaja EUR/HRK do razine od 7,135 kuna za euro. Međutim, u nastavku tjedna bilježimo rast razine trgovanje i do 7,17 kuna za euro.

U narednom razdoblju očekujemo da deprecijacijski pritisci na kunu i dalje zadrže dominantan karakter. Tako unatoč očekivanom zadržavanju visokih kamatnih stopa na tržištu očekujemo rast tečaja prema razini od 7,20 kuna za euro.