Nakon što je s MP Investom prije dvije godine u Hrvatskoj pokrenuo fondove koji su ulagali na tržištima BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija i Kina) i MENE (Bliski istok i sjeverna Afrika), Ivan Ivin prešao je u Iliriku Investments u kojoj bi nakon dobivanja odobrenja Hanfe trebao postati novi predsjednik Uprave. Najdraže tržište mu je Kina, za ovu godinu ne očekuje spektakularne rezultate, a za iduću rast od deset posto.

Na kojim tržištima ste najviše ulagali i zašto?
Moj izbor uvijek su brzorastuća tržišta, u proteklom razdoblju ponajprije Brazila, Indije i Kine. Rusija je namjerno izostavljena jer je rusko tržište vrijednosnica u danom razdoblju bila u silaznom trendu. U Indiji su zabilježeni jako dobri rezultati, kao i u Kini. I ulaganja na Bliskom istoku kao i nekim zemljama sjeverne Afrike bila su uspješna.

Zašto ste se odlučili na ta ulaganja? Naime, u 2007. je bila dobra situacija na tržištima s obzirom na to kakvo je stanje bilo godinu dana poslije.
Držim da ozbiljan investitor mora biti na svim tržištima, diverzificirati svoj portfelj i osigurati pristup na svim potencijalno zanimljivim tržištima. U Hrvatskoj tada nije postojao proizvod koji bi doveo investitore na ta tržišta. Osim BRIC tržišta, otvoreno je i tržišta MENE koja, iako pozitivna, nisu imala tako značajne prinose kao ostala, no čitavo su vrijeme održavala stabilnost i njihov je pad bio puno manji od ostalih. Namjera mi je bila dovesti investitore do atraktivnih tržišta koja nude rast, a do kojih pristup do tada nije bio moguć. Namjera je bila alocirati imovinu na nova tržišta koja nisu ugrožena i imaju potencijal za rast, a tada su to upravo bila ta tržišta.

Jesu li BRIC tržišta toliko atraktivna za ulagače s obzirom na velike padove prošle godine?
Mi u Ilirici držimo da je BRIC dugoročno vrlo atraktivno tržište. To, naime, potkrepljuju i podaci. Znači, u BRIC tržištima živi 40 posto stanovništva svijeta, tu je i nešto više od 40 posto svjetskog BDP-a, a te zemlje pokrivaju 26 posto svjetskog teritorija. Predviđa se kako će Kina i Indija biti dominantan globalni dobavljač dobara i usluga, a Brazil i Rusija dominantni dobavljači sirovina. Možemo pogledati podatke koje predviđa Goldman Sachs, oni predviđaju rast BDP-a u zemljama tog tržišta do 2050. godine. Tako danas kineski BDP iznosi oko 4000 milijardi dolara, a predviđa se da bi tada mogao dosegnuti i do 70.000 milijardi dolara. U SAD-u danas BDP iznosi 14.000 milijardi dolara, a predviđa se da bi za 40 godina bio svega 48.000 milijardi, što je puno manje nego predviđeni kineski. Isto tako indijski BDP bi s današnjih 1000 milijardi mogao doći na 37.000 milijardi dolara.


Možemo li reći da su to glavna svjetska tržišta?
Prema predviđanjima analitičara Ilirike i analitičara većine investicijskih banaka svijeta to bi trebalo biti tako. No i povijest se ponavlja. Kina i Indija su nekada, točnije 1700. godine, imale 50 posto svjetskog BDP-a i nije isključeno da se to ponovi. Kako su gospodarstva posložena zahvaljujući tom mnogobrojnom stanovništvu, edukaciji i sirovinama koje postoje u Rusiji i Brazilu, predviđanja su da su to glavni čimbenici koji će dovesti ta tržišta u lidersku poziciju.

Jesu li domaći ulagači shvatili i prepoznali potencijal tih tržišta? Ili su pobjegli zbog pada 2008. godine?
Rekao bih jedno i drugo. Ima onih koji su prepoznali i shvaćaju taj golemi potencijal pa ih zdrava logika vodi na zaključak da bi se na tim tržištima mogli ostvariti dobri prinosi. Ima investitora koji su imali loša iskustva, pogotovo u regiji, pa su još prestrašeni ili pak čekaju u postojećim pozicijama da se vrate na stare brojke.

Bi li BRIC tržišta mogla biti 'recept' spasa za naše ulagače?
U svakom slučaju to bi trebao biti dio strategije, no ne smijemo isključiti regiju. Kada govorimo o indeksima u regiji, tu se dogodio velik pad i neka su tržišta pala i 70 posto. Ona bi se ponovno mogla vratiti na te prijašnje razine, no pitanje je kada. Činjenica je da u Hrvatskoj i regiji nema dovoljno proizvoda, instrumenata, to su neusporedivo manja tržišta i nema tolike likvidnosti, a značajna je i volatilnost tržišta.Druga tržišta pružaju i likvidnost i relativnu stabilnost i s tog aspekta je dobro biti tamo prisutan. BRIC tržišta jesu atraktivna, uistinu su dobra, ali nikako nije mudro zanemariti i ostala.

Vratimo se na domaće tržište. Je li ono uopće atraktivno za ulaganje?
Naše tržište jest atraktivno i ono ima potencijal, samo je pitanje volumena, dinamike i proizvoda koji se na tom tržištu nude. Jedan od razloga njegove atraktivnosti jest integracija Hrvatske u Europsku uniju. Nedvojbeno je da će se efekti EU integracije odraziti na domaće tržište kapitala. Vjerujem da će uz akvizicije, prekogranične transakcije, uslijediti i veći volumeni, ali i veća konkurencija. Sigurno će budućnost biti drukčija, ali za budućnost hrvatskog i regionalnih tržišta se ne bojim i smatram da ona nije nezanemariva. To je nešto što pomno pratimo.


Ilirika je fond Mediteran prenamijenila u BRIC. Planirate li možda otvoriti nove fondove slične onima u MP Investu?
Strategiju Ilirike ne bih uspoređivao sa strategijama drugih društava za upravljanje fondovima. Uvijek aktivno tražimo nove mogućnosti, razmišljamo o novim proizvodima i tu vjerujem ima puno potencijala. Mislim da trebamo očuvati dobru tradiciju i osigurati nastavak dobrih prinosa. Fond Ilirika Azijski tigar bio je najjači fond po prinosima u Hrvatskoj u proteklim godinama. Cilj nam je u prvome redu repozicionirati postojeće fondove kako smo to po novoj strategiji i zamislili. Kada to uspješno obavimo, onda ćemo razmišljati i o petom fondu koji će biti nešto novo i kakvog kod nas za sada nema. Imao mnogo ideja, postoji puno proizvoda, ali o tome ćemo poslije.

Imaju li domaći mali brokeri uopće priliku preživjeti s obzirom na niske naknade i jaku konkurenciju u vidu brokerskih odjela u domaćim bankama?
Ako se brzo ne preorijentiraju i preusmjere te ne ponude proizvode koji bi klijentima mogli biti zanimljivi, a to je portfelj menadžment, internetsko trgovanje, izravan pristup na strana tržišta te dodatne specifične analize, onda bez banke teško da će preživjeti. Na Zapadu postoje brokerske kuće koje trguju i za nula kuna, prihode ostvaruju na druge načine tako da je i to moguće.

Hoće li se prema vašem mišljenju nastaviti konsolidacija brokerskih kuća, odnosno njihova spajanja i nestajanja?
Proces integracija je neminovan. Manje će kuće morati pronaći partnera ili će se morati konsolidirati s drugim kućama.

Je li 'odlazak' brokeraja izvan Hrvatske jedini spas s obzirom na to da su na domaćem tržištu jako loši uvjeti? Manji je promet, a veći su gubici?
Dosta je važno da se klijentima ponudi mogućnost trgovanja na stranim tržištima, ali isto tako mislim da to nije jednosmjerno. Ljudi to gledaju kao bijeg od regije i domaćeg tržišta, i to nije dobro za sektor. No vidim da je to dvosmjerna cesta koja bi trebala pomoći da kada se već približavamo Europi, budemo tamo i prisutni. Važno je da naše kuće zauzmu pozicije kako bismo dobili taj “know-how” prije nego konkurent dođe ovdje i ponudi to u Hrvatskoj.

Štiti li adekvatno regulator dioničare?
Pravila su jasna i svi bi ih se jednako bez iznimaka morali pridržavati. Mi smo zemlja bez duge tradicije i kulture u poslovanju vrijednosnim papirima za razliku od zapadnih razvijenih u tom segmentu poslovanja, pa zato uloga regulatora nije lagana i nije samo represivna već je i instruktivna.

Kakve poslovne rezultate očekujete ove i iduće godine?
Ove godine očekujemo pristojne, ali nipošto spektakularne rezultate, a za sljedeću godinu predviđamo rast od 10 posto.

Koje vam je najdraže tržište?
Kina, s raznim dobrim prilikama.

Novo vodstvo
Postat ćete čelni čovjek Ilirike Investmentsa. Koja su vaša očekivanja?
Nakon tri uspješna “greenfield” projekta ovo je četvrti – već sada zreli projekt koji ću voditi. To je prirodan slijed. Ilirika grupa snažna je grupacija, prisutna u čitavoj regiji, ali i na svim značajnim tržištima. Pored upravljanja fondovima, Ilirika grupa ima i vrlo ozbiljan brokerski tim kao i poslovanje s nekretninama, što u kombinaciji daje dobru osnovu za sinergiju.