Hrvati u crnogorske dionice dosad uložili više od pola milijarde kuna. Hrvati na crnogorskom tržištu kapitala u ovom trenutku imaju uloženih 548,956.765 kuna, pokazuje popis deset najvećih dioničara svih vrijednosnih papira izlistanih na objema crnogorskim burzama, NEX Montenegro i Montenegroberzi, a koji je objavila Centralna depozitarna agencija Crne Gore. Najaktivniji ulagač iz Hrvatske na crnogorskim burzama je Hrvatska poštanska banka koja je vlasnik 35 posto dionica Centralne depozitarne agencije. Toliki udjel ima još samo Centralna banka Crne Gore. Podravska banka ima 2 posto udjela u CDA Crne Gore te je iza HPB-a drugi najveći hrvatski ulagač na crnogorsko tržište kapitala. Ne treba stoga čuditi da su Hrvati najbrojnija skupina među stranim investitorima u Crnoj Gori. Kada su u pitanju ulaganja banaka, treba uzeti u obzir i skrbničke račune u čije ime one ulažu u dionice.
Osim u banke, hrvatske pravne i fizičke osobe uložile su i u turizam
Osim u banke, hrvatske pravne i fizičke osobe uložile su i u turizam
Najveći Dalmacijacement
Tako da ne treba značiti da su u pitanju isključivo ulaganja banaka. Petinu cjelokupnog hrvatskog ulaganja čini 54-postotni dionički udjel splitskog Dalmacijacementa u istoimenom crnogorskom poduzeću. HPB je uložio u turistički sektor u Crnoj Gori, ali isto tako i u industriju. Hrvatima je posebno zanimljiv Kombinat Aluminijum iz Podgorice u kojem najveći udjel iz Hrvatske od 4,2 posto ili više od 42 milijuna kuna ima jedna fizička osoba. Riječ je o Kristijanu Florčiću iz Pule. Solinjanin Miroslav Jeličić-Purko svojim je udjelom u Kombinatu Aluminijuma također ispred Podravske banke kao i HPB-a. Hrvatima je zanimljivo ulaganje i u Luku Bar gdje najveći udio od nešto manje od 1 posto, kada je u pitanju sjeverni crnogorski susjed, drži Kapitalni fond, dok HPB drži nešto manje od trećine tog udjela, odnosno udio vrijedan tri i pol milijuna kuna. Montenegrobanku drže Slovenci, odnosno grupa Ljubljanske banke, dok većinski udio u Invest banci Montenegro drži HPB. Ta hrvatska banka u državnom vlasništvu drži 44 posto dionica, dok je najveći sljedeći dioničar od 16,7 posto Kristijan Floričić. Slijedi Solinjanin Miroslav Jeličić Purko, a tek nakon njega Podravska banka. Među vlasnicima Crnogorskog Telekoma su i hrvatski investitori. HPB ima 4,2 posto Crnogorskog telekoma što vrijedi 92 milijuna kuna. Podravska banka ima nešto manje od trećine tog udjela. Suvlasnik najvećeg crnogorskog telekomunikacijskog operatora je i Varaždinac Danijel Labaš.
Promet veći 92,5 posto
Telekom je jedno od najlikvidnijih izdanja na NEX berzi, a dionice te kompanije odigrale su veliku ulogu u promociji crnogorskog tržišta kapitala među domaćim i regionalnim investitorima. Nakon referenduma o nezavisnosti 2006. godine crnogorsko tržište kapitala jednostavno je eksplodiralo, a investitori su najčešće bili iz Hrvatske i Slovenije, nešto manje iz Srbije, uz nekoliko američkih i skandinavskih fondova. Strani investitori imali su najvažniju ulogu u naglom rastu na početku 2007. godine, ali u posljednje vrijeme ključnu ulogu imaju lokalni investitori. Broj ovlaštenih posrednika prošle je godine na tržištu, brokerskih i dilerskih kuća, gotovo udvostručen pa ih sada ima oko 30. Promet na objema burzama u 2007. iznosio je 726 milijuna eura ili 92,5 posto više nego godinu prije. U 2006. trgovina je bila vrijedna 377 milijuna eura. Dvije godine zaredom godišnji promet je uvećan za čak 90 posto tako da je neizvjesno što će se događati ove godine. Dionice KAP-a 2007. završile su na 15,74 eura, Plantaže 1,47 eura, Luke Bar 2,92 eura, Jadranskog brodogradilišta 20,47 eura. Međutim, problem crnogorskog tržišta kapitala jest postojanje dviju burza. Crnogorska burza je u vlasništvu državnih kompanija, dok je NEX Montenegro u velikoj meri privatna. Hrvatska, koja ima mnogo veće tržište od crnogorskog, također se mučila s dvjema burzama, da bi prošle godine došlo do spajanja Varaždinske i Zagrebačke burze.

Ujedinjavanje burzi
Stoga ne čudi da je direktor Zagrebačke burze Roberto Motušić nedavno upozorio svoje crnogorske kolege da postojanje dviju burza dovodi do zaostatka u razvoju tržišta kapitala, inferiornog sustava trgovanja i pasivnog nastupa prema javnosti i stranim investitorima. Većinu ulagača čine male fizičke osobe koji smatraju da u Crnoj Gori mogu ostvariti bolje prinose. Jedan od razloga zbog čega su crnogorske burze zanimljive stranim ulagačima jest euro koji je službena valuta zbog čega nema tečajnih razloga. Institucionalni investitori također su u sve većem broju prisutni u Crnoj Gori i privučeni su relativno visokim prinosima. Osim toga kada su u pitanju naknade, crnogorski su brokeri nakon hrvatskih najpovoljniji u regiji. Tajnica Komisije za vrijednosne papire Nađa Marović podsjetila je da je crnogorski problem nešto drukčiji od hrvatskog jer u Crnoj Gori svi članovi burze nisu i njezini dioničari. Burze se, kako je rekla, bave same sobom, a KHOV ih ne može natjerati da se ujedine i već tri godine traje prva faza integracije. Gospodarska je razmjena Hrvatske i Crne Gore u uzlaznom trendu i u posljednje se dvije godine intenzivira.
Bankari u Crnoj Gori očekuju povećanje plasmana kredita
Predstavnici crnogorskih banaka ne mogu precizirati hoće li se u 2008. nastaviti trend pada kamatnih stopa. Bankari nemušto govore o toj temi, a kao povoljnost za privredu i građane najavljuju nove proizvode i usluge. Što se tiče bankarskog sektora, najveća banka u zemlji, Crnogorska komercijalna banka, svoj je kreditni portfelj za 2008. s konzervativnim prilazom projicirala na iznosu od 850 milijuna eura, što je za 30 posto više nego u prethodnoj godini. "Portfelj je u suglasnosti s posljednjim odlukama Centralne banke. Nominalno ćemo ga povećati za 200 milijuna eura, a ako se tome doda i replasman iz naplate kredita u iznosu od 400 milijuna, privredi i građanima u 2008. odobrit ćemo 600 milijuna eura novih kredita. Tome treba dodati i sredstva koja će u direktnom odnosu plasirati OTP u iznosu od 100 do 150 milijuna eura, a ako se ukaže potreba, i više", najavio je savjetnik generalnog direktora Crnogorske komercijalne banke (CKB)