Počelo je produbljavanjem cjenovnih minusa i njima uzrokovanih 20-ak blokada trgovanja, a onda se slika na Zagrebačkoj burzi stubokom promijenila. Ukratko, nakon pada Crobexa za 3,5 posto u ponedjeljak, čime je u manje od mjesec dana potonuo za 15 posto, prvi sati jučerašnje burzovne trgovine prijetili su da korekcija doista preraste u paniku. A onda su veliki igrači preuzeli inicijativu. U prvih nekoliko sati, odnosno negdje sredinom dana vrijednost Crobexa (sa 30 najlikvidnijih dionica u njegovu sastavu) potonula je blizu pet posto, i to pri prometu od oko 170 milijuna kuna, a potom se u nastavku indeks vratio u pozitivnu zonu, premašivši vrijednost od prethodnog dana za 1,06 posto. Dakle, u drugoj polovici dana tržište je mjereno Crobex indeksom poraslo za oko 6 posto, a na uzlaznoj je putanji realizirano stotinjak milijuna kuna prometa. Prilično je lako pretpostaviti da su paničnoj atmosferi u prvom dijelu trgovanja umnogome pridonijeli nervozni ulagači koji su odlučili povući ranije kumulirane profite (pa makar i uz smanjene zarade) ili jednostavno uspaničeni nedovoljno iskusni i educirani ulagači, kakvi pak u posljednje vrijeme nisu tek fotorobot novopečenih malih ulagača. To najbolje znaju brokerske kuće i fond menadžeri kojima su ove godine nerijetko pristizali burzovno nepismeni novaci i s milijunskim iznosima za upravljanje portfeljima, odnosno kupovinu fondovskih udjela. Tako su za razliku od listopada, kad su domaći investicijskih fondovi zabilježili prilično snažan priljev novih post-IPO uplata, posljednjih dana i tjedana fondovi više suočeni s isplatama udjela. Uza sve, padu cijena na početku trgovanja sigurno su pridonijela i aktiviranja tzv. margin callova kod ulagača koji su se prilikom investiranja u dionice kreditno izložili uz zaloge dionica. Dovoljno je reći da se procjene o razmjerima takvih namjenskih kredita kreću blizu pola milijarde kuna, a 10-postotni padovi posljednjih dana nisu bili rijetkost. U svakom slučaju, drugi dio jučerašnjeg dana obilježili su fondovi koji su preuzeli stvari u svoje ruke. Burzovni profesionalci koji se ovih dana nerado izlažu iole konkretnijim ocjenama i prognozama reći će kako je glavnu ulogu u preokretanju jučerašnjeg predznaka trgovanja preuzela zapravo nekolicima fondova pod okriljem velikih banaka, u kojima je skoncentriran i najveći dio 'municije' pristigle tijekom listopada, a s kojim su isti u posljednja dva tri tjedna raspolagala prilično konzervativno.
Procjenjuje se, naime, da je u listopadu u fondove došlo 1,9 milijardi kuna svježeg novca (dakle, nešto više od samom prirasta neto imovine) te da se više od 90 posto slilo upravo u bankarske investicijske fondove. Stoga je posve prirodno i da su intervenciju radi sprječavanja prerastanja korekcije u paniku u najvećoj mjeri odradili upravo oni. Dakako, pritom ostaje za promatračka lamentiranja je li možda napuštanje defenzivne strategije prema domaćem tržištu moglo i/li trebalo očekivati i nešto prije i jesu li malo predugo kalkulirali. Jer, crta između dobre prilike za jeftinije ulaske i stampeda povlačenja tzv. malih ulagača iz fondova prilično je tanka. Kako god bilo, jučerašnji preokret tržišta u pozitivnu zonu malo tko će shvatiti i kao signal da se stvari vraćaju na uzlazni trend. Situacija je podaleko od povratka dominacije pozitivnog sentimenta i većina burzovnih stručnjaka u dogledno vrijeme je sklonija opreznim prognozama i predviđanju pojačane volatilnosti. Na to upućuje cijeli splet okolnosti, kako unutrašnjih, tako i vanjskih. Kad su posrijedi unutrašnje okolnosti, neki od važnijih faktora pritom su svakako percepcija pregrijanosti tržišta i potreba za preispitivanjem razina cijena u dolazećem razdoblju koje karakterizira manje povoljno burzovno okruženje, od inflatornih pritisaka do političkih nesigurnosti. Predizborna atmosfera s uobičajenim nespretnostima i neodgovornim izjavama političara (štogod predsjednik Mesić mislio o tome) sigurno ne pridonosi ukupnom sentimentu. Ako je domaća investicijska zajednica na to i navikla, strani investitori imaju manji odmak kad su posrijedi institut predsjednika ili najozbiljnijih pretendenata na vlast. Stoga u situaciji kad su globalna tržišta u znaku opće kolebljivosti i kad se hrvatska imovina i mimo toga suočava sa širenjem spreadova kao iskaza neselektivnog povećanja premije rizika najmanje trebaju takva zastrašivanja iznutra.
Najavljeni IPO Optime ide po planu
Optima telekom ne zamara se padom CROBEX-a i sadašnjim, ne osobito stimulativnim okruženjem za provedbu javne ponude dionica. Kako se čini, ne opterećuje je previše ni mogućnost da i njihova dionica, poput dionice Atlantic Grupe, po uvrštenju u trgovinu doživi šamar tržišta. Kako se saznaje, vlasnici, uprava i savjetnici za provedbu javne ponude Optima telekoma ne odustaju od plana da se u prvim tjednima prosinca provede postupak javne ponude, a da se dionica na tržište uvrsti u siječnju. Procjenjuje se da će se odmah nakon izbora tržište stabilizirati te da će IPO Optime biti uspješno odrađen.