Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer nedovoljno jasni pokazatelji iz kineskog gospodarstva nisu dali razloga ulagačima za znatnije promjene pozicije uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Singapuru te Hong Kongu.

Burzovni indeksi u Južnoj Koreji i Šangaju skliznuli su, pak, između 0,2 i 0,8 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto.

Izvoz Kine porastao je u prosincu 4,3 posto na godišnjoj razini, nešto manje nego što se očekivalo, dok je uvoz porastao 8,3 posto, znatno više od očekivanja.

Rast uvoza mogao bi značiti da jača domaća potražnja te da rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva postaje manje ovisan o rastu izvoza, što bi bio dobrodošao zaokret.

„Ti podaci pokazuju da domaća potražnja nije tako slaba i da usporavanje rasta kineskog gospodarstva nije tako oštro kako su se ulagači plašili", kaže Dariusz Kowalczyk, ekonomist u banci Credit Agricole CIB.

Unatoč tome, na azijskim tržištima vlada oprez, kao i jučer na Wall Streetu, gdje su burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, jer ulagači nisu spremni znatnije mijenjati pozicije uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u, koje će biti objavljeno danas poslijepodne i koje bi moglo utjecati na odluku Feda o poticajnim mjerama.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je broj zaposlenih u prosincu porastao za 196.000, nešto manje od 203.000 mjesec dana prije, dok bi stopa nezaposlenosti mogla ostati nepromijenjena na 7 posto.

Ulagači nisu sigurni trebaju li biti zadovoljni zbog oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva ili zabrinuti jer bi to moglo navesti čelnike Feda da već na sjednici u siječnju dodatno smanje programe kupnje obveznica, koje su nedavno srezali za 10 milijardi dolara, na 75 milijardi mjesečno.

Tada je Fed poručio da će ove godine postupno smanjivati te programe, ovisno o oporavku gospodarstva i tržišta rada.

Ti poticajni monetarni programi bili su glavni pokretači lanjskog skoka S&P 500 indeksa za gotovo 30 posto, pa se ulagači plaše da bi tržište sa smanjenjem priljeva svježeg, jeftinog novca izgubilo veliku podršku.

A na valutnim se tržištima euro oporavio nakon jučerašnjeg pada, izazvanog izjavama predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija da je ECB spreman na daljnje odlučne poteze ako će gospodarska situacija to zahtijevati.

"Rizici vezani uz izglede za gospodarstvo eurozone i dalje sugeriraju snižavanje prognozi. Razvoj situacije po pitanju uvjeta na financijskim tržištima i povezane neizvjesnosti mogli bi imati potencijalne negativne učinke na uvjete u gospodarstvu", kazao je Draghi.

Na jučerašnjoj sjednici čelnici ECB-a ostavili su ključnu kamatnu stopu nepromijenjenu na rekordno niskih 0,25 posto, no mogućnost daljnjeg smanjenja te kamate, posebice ako ojačaju deflacijski pritisci, izazvala je pad eura.

Zbog toga je jučer u jednom trenutku tečaj europske valute zaronio na 1,3547 dolara, najnižu razinu od početka prosinca. No, kasnije se oporavio, pa se jutros probio i iznad 1,3600 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena eura porasla je s jučerašnjih 142,60 na 142,90 jena.

Tečaj dolara prema 'japancu' stabilno se, pak, kreće na jučerašnjim razinama od oko 104,90 jena.