MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,2 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo više od 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Singapuru pale između 0,1 i 0,8 posto. U Južnoj Koreji su, pak, blago porasle.

Od samog početka trgovanja azijske su burze pod pritiskom zbog jučerašnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu za više od 1 posto, što je posljedica trgovinskog rata između SAD-a i Kine, rasta kamata u SAD-u, zabrinuti zbog tenzija između SAD-a i Saudijske Arabije, kao i sukoba između Europske komisije i Italije.

Nesigurnosti na tržištima dodatno je pridonio podatak da je kinesko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo 6,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije od svjetske financijske krize 2009. godine i manje od očekivanja analitičara, što je posljedica trgovinskog rata sa SAD-om i nastojanja vlasti da zauzdaju rizično kreditiranje.

„Jača trend usporavanja rasta, premda kineske vlasti nastoje potaknuti investicije i podržati gospodarstvo", kaže Kota Hirayama, ekonomist u tvrtki SMBC Nikko Securities.

Zbog toga su cijene dionica na burzi u Šangaju jutros skliznule na nove najniže razine u gotovo četiri godine. No, kasnije su gubici ublaženi jer je kineski regulator tržišta obećao podršku privatnim tvrtkama i kompanijama koje imaju problema s likvidnošću.

A što se podrške cjelokupnom gospodarstvu tiče, ovoga je tjedna kineski premijer poručio da je gospodarstvo suočeno s pojačanim negativnim pritiscima, ali da će vlada poduzeti mjere za stabilizaciju rasta.

Ipak, „gledajući u budućnost, ekonomski izgledi nisu optimistični jer će se izvoz suočiti s daljnjim čeonim vjetrovima zbog američkih carina i slabljenja potražnje na tržištima u razvoju. Očekujemo da će se iduće godine rast BDP-a usporiti na 6,0 do 6,2 posto", kaže Nie Wen, analitičar u tvrtki Hwabao Trust Shanghai.

Loše na tržišta utječu i tenzije između SAD-a i Saudijske Arabije zbog nestanka saudijskog novinara s američkim državljanstvom Jamala Khashoggija.

Sumnja se da je taj kritičar saudijske vlasti ubijen, a ako se dokaže da su one umiješane u to, Washington bi mogao nametnuti sankcije Saudijskoj Arabiji, što bi moglo izazvati pad izvoza nafte iz te zemlje i rast cijena energenata.

Uz to, Europska komisija jučer je upozorila Italiju kako njezini planovi o povećanju proračunskog deficita u idućim godinama predstavljaju "nezapamćeno" kršenje propise eurozone po pitanju proračuna.

Talijanska vlada planira proračunski deficit u idućoj godini od 2,4 posto BDP-a, što je, doduše, manje od maksimalno dopuštenih 3 posto, no prijašnja vlada obećala je znatno smanjenje deficita kako bi se smanjio golemi javni dug koji doseže 130 posto BDP-a.

Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama i zbog toga što se očekuje da će američka središnja banka nastaviti s politikom postupnog povećanja kamatnih stopa.

I dok to loše utječe na tržišta kapitala, na valutnim tržištima dolar jača.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,94 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,65 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,2 posto, na 112,40 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1460 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1495 dolara.

A cijene su nafte, nakon jučerašnjeg pada, jutros nadoknadile dio gubitaka. Na američkom je tržištu cijena barela porasla 0,3 posto, na 68,90 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,2 posto, na 79,50 dolara.