Kada se pogleda vrijednost glavnih dioničkih indeksa na području bivše Jugoslavije, ova burzovna godina u većini država je "za zaborav". Hrvatski CROBEX u minusu je za 2018. preko šest posto, a beogradski BELEX15 malo više od jedan posto.

Slovenski SBITOP u sramežljivom je plusu od 1,6 posto, a sarajevski SASE bilježi nešto značajniji rast od 11,5 posto. No, jedna burza daleko nadmašuje regionalne indekse, pa čak i dobar dio svjetskih. To je Makedonska burza čiji je indeks MBI10 samo ove godine skočio nevjerojatnih 37,6 posto, pokazuju podaci Bloomberga. Ako nastavi tim tempom i u ostatku godine, značajno će nadmašiti i lanjskih 18 posto rasta. Inače,  burzovno čudo u Skoplju "rođeno" je sredinom 2016. godine kada su cijene dionica makedonskih kompanija počele primjetnije rasti.

Oporavak cijena dionica pratio je i još značajniji oporavak likvidnosti. Ukupni promet prošle je godine lansiran za 57 posto dosegnuvši 4,7 milijardi denara, odnosno malo više od 77 milijuna eura. Dionicama je protrgovano za 2,7 milijardi denara (44,4 milijuna eura) što je 50 posto više nego godinu ranije.

Rast prometa nastavljen je i ove godine. Već u prvih  šest mjeseci promet dionicama dosegao je gotovo cjelokupni lanjski iznos, odnosno 2,3 milijarde denara što je 80 posto više dok je ukupni promet povećan za 234 posto na 6,8 milijardi denara (111 milijuna eura). O razlozima i perspektivama makedonskog burzovnog čuda za Poslovni dnevnik govori dugogodišnji čelnik tog tržišta, Ivan Šterijev.

Primjetniji rast indeksa MBI 10 počeo je sredinom 2016. godine. Koji su glavni razlozi rasta tržišta?

Da, to je točno. Imali smo zaista odlično razdoblje iza nas. Statistika tržišta vrijednosnica u 2018., povijesno i usporedno, više je nego dobra. Opća razina cijena i dalje je u porastu - MBI 10 je ove godine porastao za oko 40 posto, nakon prošlogodišnjeg rasta od preko 18 posto. Ukupan burzovni promet po svim osnovama je najbolji u posljednjem desetljeću. Logično, postavlja se pitanje što se događa i koji čimbenici utječu na te trendove. Neka vrsta odgovora je u stvaranju dobre kombinacija faktora koja očito pozitivno utječe na dinamiku tržišta - snažan pozitivan sentiment tržišta, kvalitetne izvedbe najlikvidnijih kompanija, intenzivna trgovinska dinamika s vodećim dionicama i repozicioniranje investitora, isplate dividendi, niske kamatne stope i produženje obveznog uvrštenja na burzi.  Na sve ovo snažno se nadovezuju povećana očekivanja brzog ulaska Makedonije u euroatlantske integracije.

Koliko je na ovogodišnji rast indeksa utjecala politička situacija, dogovor s Grčkom oko imena i referendum?

Kao šta sam prije spomenuo, osim ekonomskih čimbenika, dinamiku tržišta vrijednosnica i sentiment ulagača snažno su pokretali ukupno političko i društveno okruženje. Stoga, unatoč utjecaju i kombinacije svih naprijed opisanih čimbenika, tržište u cjelini i svi sudionici na njemu bili su pod utjecajem negospodarskih čimbenika i specifičnim i turbulentnim političkim procesima koji su bili aktivni Makedoniju posljednjih godina. Tržište je na taj izazov reagiralo standardno, odnosno nakon negativne reakcije uzrokovane nestabilnim političkim okruženjem prije nekoliko godina, od prošle godine pa nadalje odmah je pozitivno reagiralo na relativnu stabilizaciju  političke situacije i otvaranje puta prema euroatlantskim integracijama zemlje.

Kako komentirate da većinu prometa dionicama rade domaći investitori?

Prema podacima Središnjeg depozitarnog društva u Makedoniji, koji se redovito objavljuju u burzovnim biltenima, vidljivo je kontinuirano povećanje udjela domaćih ulagača na kupovnoj strani burzovnog prometa. Dakle, postoje domaći ulagači koji su uvidjeli da je vrijedno ulagati u vrijednosne papire kotiranih tvrtki koje dobro rade i imaju likvidnost na burzi, posebno u uvjetima niskih kamatnih stopa za štednju kod banaka. Uostalom, stigla je nova generacija, koja nije bila prisutna na tržištu prije deset godina, kada je nakon  burzovnog "buma" slijedilo veliko razočaranje, korekcija i pad cijena te dugotrajna hibernacija. Očito ti investitori nemaju takvo kolektivno negativno iskustvo, pa se očekuje da će oni biti još agilniji, što može doprinijeti pozitivnom utjecaju na dinamiku u budućnosti. Na sve ovo, zbog navedenih čimbenika, nadovezuju se i drugi domaći mali i institucionalni investitori. S druge strane, nedostatak informacija, odnosno percepcija inozemnih portfeljnih investitora i rizici zbog dugotrajne političke krize svakako su imali utjecaja na investicijske odluke koje su donijeli inozemni ulagači, koji su postali mnogo oprezniji glede ulaganja na naše tržište.

Koliko trenutni rast tržišta ima sličnosti sa razdobljem prije 2008. godine?

Burzovna ekspanzija u razdoblju između 2005. i 2007. godine poklopila se s globalnom i regionalnom ekonomskom ekspanzijom i viškom likvidnosti. Nakon toge je slijedila oštra korekcija cijena i pad prometa kao posljedica globalne financijske i gospodarske krize. Oporavak od tih učinaka financijske krize trajao je cijelo desetljeće. Za razliku od tržišta vrijednosnica u razvijenim zemljama, ponovno ubrzanje regionalnih burzi odvijalo se vrlo polako, prije svega zbog nedostatka prethodnog iskustva, lokalnih tržišnih sudionika u takvim situacijama, ali i zbog niskog postkriznog gospodarskog rasta i visoke ovisnosti o prisutnosti stranih portfeljnih investitora koji su postali mnogo oprezniji u investiranju u našu regiju. Tijekom euforije na burzi 2007. godine, očekivanja svih, i financijskih posrednika i investitora i šire javnosti, postala su prevelika. U posljednjih desetak godina postalo je jasno da je makedonsko tržište vrijednosnih papira ušlo u novu razvojnu fazu - novu realnost tržišta vrijednosnih papira u maloj, otvorenoj ekonomiji poput Makedonije, uz odgovarajuću razinu BDP-a i životnog standarda, sa specifičnim performansama i organizacijskom vlasničkom strukturom kompanija i u specifičnom društvenom i političkom okruženju. Trenutni trend rasta tržišta uzrokovan je čimbenicima, o kojima smo već govorili i ovoga puta nije dio većeg regionalnog vala.

Očekujete li uskoro neku inicijalnu ponudu dionica na Makedonskoj burzi?

Objektivno, primarno tržište vrijednosnih papira u Republici Makedoniji nikada nije doživjelo posebnu ekspanziju. Prave inicijalne javne ponude, nakon koje slijedi transformacija privatnih u javna dionička društva, još nisu registrirane. Makedonska je burza u prošlosti u nekoliko navrata, samostalno ili u suradnji s domaćim i međunarodnim partnerima, pokušala uvjeriti neke od domaćih uspješnih privatnih tvrtki da se transformiraju u dionička društva, kako bi se financirali njihovi projekti i daljnji razvoj. Nažalost, ispostavilo se da postoji samo načelni interes te da nestaje kada se treba provesti u praksi. Utjecaj na ovo svakako ima tradicionalni model razvoja domaćih tvrtki, faze njihovih životnih ciklusa, promjene u generacijama, ali i specifičnosti makedonskog gospodarstva kojeg karakterizira visok stupanj bankocentričnosti, odnosno više snažnih banaka klasičnog tipa koje mogu relativno lako podržati tvrtke sa solidnim poslovnim razvojem. Naravno, privlačenje novih tvrtki na burzu i dalje je naš prioritet i naši napori u tom smjeru u budućnosti će se pojačati, a imat ćemo u vidu i trenutne inicijative na ovom području drugih regionalnih tržišta, uključujući i Hrvatsku.

Očekujete li da će se ovako snažan rast Makedonske burze nastaviti i iduće godine?

Kao direktor burze, ne bih se upuštao u prognoze. Dakako, održavanje pozitivnog tržišnog sentimenta, nastavak pozitivnih poslovnih izvedbi uvrštenih tvrtki, visina dividendi, niske kamatne stope i povoljni makroekonomski pokazatelji imat će značajne implikacije na burzovnu dinamiku sljedeće godine. Istodobno, ukupna politička klima i očekivanja za ulazak Makedonije u euroatlantske integracije i dalje će snažno utjecati na tržišne trendove. Ono što se također treba spomenuti jest najavljena porezna reforma i njezin utjecaj na tržište vrijednosnih papira. Izvjesno je da će se kapitalni dobici oporezivati po stopi od 15 posto od 2020. godine, a po prvi put će se po istoj stopi oporezivati i kamate na depozite u bankama. Također treba vidjeti hoće li nas strani ulagači ponovno staviti na radar nakon ovog uspješnog razdoblja.

Prema Vašim informacijama, iz kojih država dolaze strani investitori na MSE?

Kao što smo već objasnili u posljednjih nekoliko godina, na našem tržištu nema neto priljeva inozemnih portfolio investitora, a trgovanje vrijednosnica uglavnom je generirano od domaćih investitora. Povijesno gledano, najviše stranih investitora je bilo iz Hrvatske i Slovenije.