Rastuća inflacija postavlja teški izazov pred upravitelje mirovinskih fondova jer nagriza vrijednost njihove imovine i stope prinosa, a trenutačno nemaju na raspolaganju mjere kojima bi se zaštitili.

Procjene analitičara pokazuju da bi inflacija ove godine mogla premašiti šest posto.

"Inflacija je nepovoljna za poslovanje mirovinskih fondova. Djeluje dvojako - s jedne strane očekivani nominalni prinosi moraju biti veći da bi se ostvariti adekvatni realni prinosi. S druge strane, u inflatornim uvjetima dolazi do rasta kamatnih stopa, što opet utječe na pad cijena obveznica, a mirovinski fondovi obvezno 50 posto imovine ulažu u hrvatske državne obveznice", kaže Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva.

Kako ističe predsjednik Uprave obveznog mirovinskog fonda PBZ CO Dubravko Štimac, s obzirom na to da su se inflatorna kretanja izrazito pojačala u prosincu prošle i siječnju ove godine te sukladno najavama guvernera HNB-a o inflaciji u 2008. godini, može se očekivati znatan pad cijene obveznica.

"U trenutačnoj situaciji na tržištu ne postoje instrumenti zaštite kojima bi se mogli zaštititi od pada cijena obveznica zbog jačanja inflacije i širenja spreada na hrvatske obveznice. Ostaje jedino smanjenje izloženosti obveznicama i ulaganje u druge klase imovine, no to može biti nezgodno, osobito kada cijene dionica padaju i brže od cijena obveznica", upozorava Štimac.

Da "mirovinci" trenutačno imaju ograničene mogućnosti zaštite od inflacije upozorava i Grbavac.

"Prije svega, na domaćem tržištu nema cjenovno indeksiranih obveznica, iako neki tržišni sudionici čak formalno imaju i zakonsku obvezu u njih ulagati. Nemamo ni mogućnost zaštite od kamatnih rizika. Za to postoji zakonska mogućnost, no nisu definirani podzakonski akti niti na domaćem tržištu postoji izgrađena tržišna infrastruktura. Jedino nam preostaje ulaganje u portfelj odgovarajuće strukture", ističe Grbavac.

Čelnici mirovinskih fondova već neko vrijeme pozivaju regulatorna tijela na liberalizaciju politike ulaganja te traže dozvolu za korištenje izvedenica.

Izvedenice bi trebale pomoći u ostvarivanju fleksibilnosti portfelja "mirovinaca" u borbi s inflacijom, kaže Davor Doko, član Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda.

"Međutim, izvedenice nisu magični štapić kojim se uklanjaju svi rizici iz portfelja. Njihovim korištenjem možemo se lakše boriti protiv potencijalnih gubitaka nastalih zbog rasta inflacije, odnosno kamatnih stopa, no u slučaju da kamate počnu padati, izgubit ćemo oportunitetni profit", upozorava Doko.

Ocjenjujući moguć utjecaj inflacije na domaće tržište obveznica, kaže kako uobičajeno cijene obveznica u inflatornim uvjetima padaju.

"No na domaćem tržištu one su u padu već dvije godine", upozorava Doko.

Crobis indeks je u zadnje dvije godine oslabio između 6 i 7 posto.

"Razlog tome je što se država u zadnje četiri godine isključivo zadužuje na domaćem tržištu, izdavši do sada više oko 30 milijardi kuna obveznica. Naše tržište u zadnje dvije godine sve teže 'guta' te povećane količine", kaže Doko.

Stoga ocjenjuje da neće biti prevelikog efekta povećane inflacije u ovoj godini na cijene obveznica jer su one već prilično niske zbog neravnoteže između ponude i potražnje na obvezničkom tržištu.

"Institucionalnim investitorima više nije u interesu da država u 2008. izda obveznice na domaćem tržištu nego se zalažu za to da se zaduži na stranim tržištima", kaže Doko. Ističe i da je trenutačno kamatna stopa na obveznice na domaćem tržištu viša nego na stranim.

Inflacija djeluje negativno i na tržišta dionica. Kako ističe Doko, uzrokuje neizvjesnost i strah ulagača.

"U slučaju visoke inflacije može se očekivati da će monetarna politika biti još restriktivnija. Dizanjem kamata središnja banka usporava gospodarski rast i osobnu potrošnju, a to nije povoljno okruženje za poduzeća koja ostvaruju većinu svojih prihoda na domaćem tržištu. Moglo bi uslijediti usporavanje rasta njihovih prihoda i dobiti, a posljedično i vrijednosti na burzi", upozorava Doko.

Inflacija i izravno utječe na dioničko tržište kroz činjenicu da neće sva poduzeća biti u mogućnosti prevaliti više troškove zbog inflacije na krajnjeg potrošača, što će pak negativno utjecati na njihovu dobit.

"Inflacija nije poticajna za institucionalne ulagače i njihove prinose na tržištima. Ove godine stoga očekujemo slabije prinose nego dosad, kada su oni realno premašivali pet posto", zaključuje Doko.

Dodaje i da su ovakvi ciklusi u svjetskom gospodarstvu pravilo, a ne izuzetak.