Većini je hrvatskih građana zaduživanje bankama jedina mogućnost kada razmišljaju o kupnji stana i svi se oni slažu oko jednog: ne žele čitav život robovati visokim ratama kredita. Portal Crozilla.com donosi nekoliko stavova iz domaćih banaka na temu kamatnih stopa.

Goran Vorkapić iz Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke, za Crozillu je kazao da kamatu treba gledati prije svega kao cijenu novca na koju utječe više faktora, od kojih je jedan od najbitnijih rizik zemlje. Nadalje, nabraja i ostale faktore: količina novca je ograničena, a novca je na tržištu sve manje u situaciji kada ga država stalno treba posuđivati, a što je manje robe na tržištu za kojom postoji potražnja kamate rastu. "Za Hrvatsku je cijena novca visoka i to je prvi razlog zašto su kod nas kamatne stope visoke. Kamate će pasti kada se urede državne financije, jer će tada pasti rizik zemlje koji pak utječe na cijenu zaduživanja naših banaka vani. Naime, što je strancima veći rizik naplate u određenoj zemlji, oni traže veću kamatu za svoj rizik", pojašnjava Vorkapić.

"Iako je 2009. godinu okarakterizirao porast aktivnih kamatnih stopa, tijekom 2010. godine vidljiv je trend njihove stabilizacije te određena blaga korekcija na niže. Eventualni nastavak tih trendova ovisit će, prije svega o tržišnim kretanjima, cijeni izvora i stabilizaciji troškova rizika", kazala je Danijela Trbović, voditeljica odnosa s javnošću Erste banke.

Na pitanje o razlici kamata kod nas i u Europi, Silvija Bareša, predstojnica ureda uprave i komunikacija Splitske banke, za portal kaže da je visinu aktivnih kamatnih stopa u svijetu i kod nas vrlo teško uspoređivati, jer ovise o mnoštvu čimbenika poput makroekonomskih rizika, cijena zaduživanja banaka, regulatornih troškova, itd. Nadodaje i to da je teško uspoređivati kamatne stope između zemalja "stare" i "nove" Europe, s obzirom da su se izbivanjem financijske krize našle u bitno različitim okolnostima, s time da su reakcije i ciljevi monetarne politike bili drugačiji.

Bareša objašnjava i kako je mnogo razloga za porast kamatne stope od izbivanja krize te kao neke od njih navodi: "Rast troškova financiranja banaka – kod domaćih izvora snažno su porasle kamatne stope na depozite , ali istovremeno i troškovi zaduživanja na međunarodnim tržištima. Zatim, rast rizika na makroekonomskoj razini koji dovodi do povećanja cijene zaduživanja države, a posljedično i svih ostalih domaćih sektora. Osim toga, visoke potrebe države za (re)financiranjem na domaćem financijskom tržištu pridonijele su rastu troškova zaduživanja i ostalim domaćim sektorima (stanovništvo, poduzeća) i na kraju, veći rizik plasmana – uslijed pogoršanja financijske pozicije kućanstava i poduzeća, rastu i potrebe za rezervacijama u posljednje dvije godine".

Na subjektivno pitanje što bi se trebalo promijeniti u državi da mladi mogu računati na otplatu kredita u roku 20 godina po fiksnim kamatama, Vorkapić odgovara da se država mora prestati zaduživati i početi živjeti od svoga rada, a ne od zaduživanja. "Kad država uredi samu sebe, pomoći će i gospodarstvu da stane na svoje noge. Do tada, nažalost nema nižih kamata. Uzmemo li u obzir da je slijedeća godina predizborna, možemo se nadati da će se situacija u državi promijeniti na bolje, ali ne u tako skorijoj budućnosti" , zaključuje Vorkapić.

"S obzirom na činjenicu da bankama kroz godine i godine kreditne zaduženosti ostavljamo vrlo velik dio svojih primanja , tj. bankama poklonimo više nego što smo od njih posudili, s pravom možemo reći da je kamata i dalje zaista visoka", smatra Ivana Beljan sa portala Crozilla.com.