Bila jednom jedna mala zemlja od oko 5 milijuna stanovnika koja je u svojim pregovorima o članstvu u EU bila vrlo čvrsta u vezi sa zabranom prodaje nekretnina strancima. Ta mala zemlja bojala se da će, ako omogući strancima da u njoj kupuju nekretnine, Nijemci brzo pokupovati kuće na njezinoj lijepoj obali. Ta mala zemlja zove se... Ne, ne zove se Hrvatska. Ta se zemlja zove Danska.

Danci su ušli u EU 1973., u bitno drukčijim povijesnim, političkim i ekonomskim okolnostima nego danas Hrvatska, ali ipak Danska je primjer rijetke zemlje koja je i kao članica EU zabranila kupnju nekretnina strancima, što vrijedi i do danas.

Danska obala blizu granice s Njemačkom tradicionalno privlači njemačke turiste i Danci nisu željeli dopustiti da Nijemci pokupuju sve nekretnine.Hrvatska obala sličan je magnet za Nijemce, Austrijance i Talijane, ali Hrvatska je u pregovorima s EU dopustila kupnju nekretnina strancima čak i prije ulaska u članstvo Unije.

S kućama smo požurili

Kako je poznato, državljani EU mogu kupovati kuće, stanove i nepoljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj od 1. veljače 2009. godine. Sve druge istočnoeuropske zemlje koje su ulazile u EU 2004. i 2007. omogućile su to strancima nakon ulaska u EU, ali Hrvatska je to napravila i prije jer je takva obveza proizlazila iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Općenito, i iz završnih ispregovaranih stajališta po poglavljima, koje Večernji list prvi objavljuje u cijelosti, potvrđuje se da Hrvatska neće imati onakav šok s datumom ulaska u EU kakav su imale zemlje iz ranijih proširenja. Mnoge važne stvari, poput prava na kupnju kuća, već su na snazi i tu se ništa neće promijeniti danom ulaska u Uniju.

Ali iz ispregovaranih stajališta vidi se nešto što dosad nije bilo poznato javnosti. Hrvatska je tražila prijelazno razdoblje od 7 godina tijekom kojega bi zadržala zabranu prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, i to je dobro poznato jer su to naglašavali Vladini dužnosnici. No, nije toliko bilo poznato da Europska komisija već u trećoj godini članstva planira ponovno razmotriti smisao te zabrane i, ako smatra potrebnim, potpuno je ukinuti.

"Opća revizija ove prijelazne mjere dogodit će se u trećoj godini od dana stupanja u članstvo. (...) Vijeće EU može jednoglasno, na prijedlog Komisije, odlučiti skratiti ili ukinuti gore navedeno prijelazno razdoblje", piše u završnim dokumentima iz poglavlja Sloboda kretanja kapitala.

Hrvatska Vlada dosad je objavila javnosti da je dogovoren moratorij od sedam godina koji se može produljiti za još tri godine. To je točno, ali točno je i to da se moratorij od sedam godina može skratiti za četiri godine. Hrvatske šume i njive mogle bi biti na raspolaganju državljanima EU već 2016., ne 2020. godine.

Treba znati i da državljani EU mogu već sad, a i odmah nakon ulaska Hrvatske u Uniju, kupovati i poljoprivredno zemljište ako kupe tvrtku na koju to zemljište glasi. S obzirom na relativno dobro ispregovarane uvjete u poglavlju o poljoprivredi, moguće je da će agropoduzetnici iz drugih zemalja EU odmah 2013. početi kupovati hrvatske poljoprivredne pogone i tako profitirati od novca koji EU daje za hrvatski ruralni razvoj.

Nadmetanje za profit

Poljski list Puls Biznesu naveo je nedavno primjer poduzetnika iz Poljske koji ulažu u tvrtke u Rumunjskoj, a sada bacaju oko i na Hrvatsku jer preko njih povlače novac iz EU fondova koji su na raspolaganju novim članicama. Poljaci imaju znanje povlačenja novca iz EU za projekte, a nove zemlje imaju puno nepotrošenog novca pa je to dobra prilika za biznis. To pokazuje da liberalizacija tržišta i otvaranje granica nakon ulaska u EU povećava konkurentnost. A veća konkurentnost, u pravilu, vodi prema bržem i boljem razvoju.