Prelijevanje globalne financijske krize na realni sektor polako se osjeća i u Hrvatskoj. Slabljenje inozemne, ali i domaće potražnje nepovoljno se odrazilo na rast industrijske proizvodnje, dok se u budućnosti očekuje nepovoljan utjecaj smanjene potražnje i na fizičke pokazatelje u turizmu. S druge strane uslijed rasta cijene kapitala te sve težeg financiranja iz inozemstva bilježimo pad izdanih dozvola za građenje u dosadašnjem dijelu godine, što bi u idućem razdoblju moglo rezultirati smanjenjem građevinskih radova, a time se negativno odraziti na kapitalne investicije, što bi u konačnici moglo dodatno usporiti rast BDP-a.

Hrvatski sabor je u prosincu 2008. donio državni proračun za 2009. godinu, kojim se planiraju ukupni rashodi u iznosu od 127 milijardi kuna, odnosno prihodi u iznosu od 124,6 milijardi kuna. Time bi deficit konsolidirane opće države mogao iznositi oko 0,9 % BDP-a. Ova bi godina mogla rezultirati nastavkom nepovoljnih kretanja u gospodarstvima Bugarske i Rumunjske. Također, lako je moguće da će se navedene zemlje u promatranom razdoblju obratiti MMF-u ili EU za pomoć da smanje deficit u bilanci plaćanja. Kao i mnoge druge iz regije i u tim je zemljama nedavni nagli rast zasnovan na posuđivanju velikih iznosa iz inozemstva, što je rezultiralo značajnim deficitom na tekućem računu. Međutim, ako se uzmu u obzir nepovoljna kretanja na svjetskim financijskim tržištima, financiranje gospodarstva u razvoju postat će sve teže. Uzevši u obzir da su ključna tržišta u eurozoni u recesiji, to će ostaviti traga na izvoz Bugarske i Rumunjske.

Možemo primijetiti da su već vidljivi znakovi koji ukazuju na to da su proizvođači u obje zemlje pogođeni padom narudžbi. Očekujemo da bi u idućem razdoblju mogli zabilježiti usporavanje izvoza, ali i pad uvoza odnosno smanjenje domaće potražnje tijekom godine. Zajedno s padom cijena na robnim tržištima, to bi moglo dovesti do popuštanja inflatornih pritisaka. Međutim, očekuje se da bi usporavanje inflacije mogao popratiti i rast nezaposlenosti. Značajno usporavanje očekujemo i u sektoru građevine odnosno nekretnina, a to je bio glavni pokretač gospodarstva tijekom posljednjih dvije-tri godine. Unatoč i dalje visokim stopama rasta BDP-a, ne isključujemo mogućnost da bi se u nastupajućoj godini u promatranim zemljama mogle zabilježiti negativne stope rasta.

Strah od inflacije u Srbiji je zaživio ponovno u listopadu, a generiran je ponajprije rastom cijena poljoprivrednih proizvoda. Godišnja je inflacija u listopadu iznosila 12,1 posto. Nakon što je tijekom kolovoza zabilježeno privremeno smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance, rujan je ponovno rezultirao pogoršavanjem promatrane kategorije, kao rezultat rasta trgovinskog deficita. Negativan odraz na bilancu plaćanja imao je i pad izravnih stranih investicija uslijed sve nepovoljnijih uvjeta na svjetskom financijskom tržištu. Snažni deprecijacijski pritisci na srbijanski dinar utječu na intenziviranje inflatornih pritisaka, što je potaknulo središnju banku Srbije da poveća referentnu kamatnu stopu na 17,75 posto.