Iako su podaci iz siječnja, kada je dug povećan oko 250 milijuna eura, upućivali na umjereniju dinamiku zaduživanja, veljača je ipak donijela novi zamah, s porastom duga za dodatnih 430 milijuna eura.
Do očekivanog usporavanja rasta vanjskog duga nije došlo ni u veljači, već se on nastavio povećavati ubrzanim ritmom. Prema preliminarnim podacima HNB-a, vanjski dug je krajem veljače dosegao gotovo 26,2 milijardi eura, odnosno u prva dva mjeseca povećan je za oko 680 milijuna eura. Iako su podaci iz siječnja, kada je dug povećan oko 250 milijuna eura, upućivali na umjereniju dinamiku zaduživanja, veljača je ipak donijela novi zamah, s porastom duga za dodatnih 430 milijuna eura. Glavni pokretač povećanja vanjskog duga i dalje su banke unatoč sve restriktivnijim mjerama središnje banke. U prva dva mjeseca dug banaka porastao je za čak 750 milijuna eura, dakle više od ukupnog vanjskog duga.
No država je nastavila smanjivati razinu vanjske zaduženosti, dok je povećanje duga poduzeća od početka godine gotovo zanemarivo. Pojačano zaduživanje banaka pomalo je iznenađujuće imajući u vidu da im je prosincu HNB dodatno poskupio cijenu vanjskog zaduživanja povećavši graničnu obveznu pričuvu sa 40 na 55 posto, što znači da na račun HNB-a moraju beskamatno izdvojiti 55 posto svakog prirasta obveza prema inozemstvu. Guverner HNB-a Željko Rohatinski ističe da je kretanje vanjskog duga prvih mjeseci uvijek atipično jer se banke budžetiraju za poslovanje u nastavku godine.
"Vidjet ćemo kakav će biti razvoj događaja, ali očekujemo da će se intenzitet zaduživanja smanjiti", dodaje Rohatinski. S povećanim priljevom inozemnog kapitala i kreditni su plasmani nastavili ubrzano rasti. U prva dva mjeseca ukupni su krediti nominalno porasli 19,2 posto, a njihov je realni rast bio još brži, oko 21 posto, zbog utjecaja tečaja. Kao što je poznato, cilj monetarne politike u ovoj godini bio je usporiti rast kredita na 10 do 12 posto.
Ako u idućih mjesec dana ne dođe do željenog usporavanja vanjskog duga i keditne aktivnosti, izvjesno je da će HNB posegnuti za novim restrikcijama. Kao što je već ranije najavljeno, razmatra se daljnje poskupljenje izvora financiranja, odnosno novo dizanje granične obvezne pričuve, ali i destimuliranje potražnje kroz oporezivanje plasmana. Po svemu sudeći, to bi bile mjere slične onima iz 2003. godine kada su banke plaćale porez na prirast plasmana iznad 16 posto.
No dosadašnji napori središnje banke pokazali su da je banke prilično teško obeshrabiti u njihovim kreditnim aktivnostima, a vanjski dug nastavlja rasti, premda sporije nego prethodnih godina. Jednako tako ne jenjava ni potražnja za kreditima, unatoč već prilično visokoj zaduženosti kućanstva na koja upućuju istraživanja. Činjenica da banke i dalje imaju interesa zaduživati se u inozemstvu iako više od polovice tih sredstava moraju beskamatno pohraniti u HNB-u, govori da još uvijek nalaze isplativim posuđivati novac u inozemstvu i plasirati ga u Hrvatskoj.
"Bankama se to i dalje isplati jer je razlika između prinosa na kapital u njihovim matičnim zemljama i u Hrvatskoj još je velika, oko 10 postotnih poena", smatra Rohatinski. Stabiliziranje vanjskog duga glavni je cilj ekonomske politike i aranžmana s MMF-om već nekoliko godina. U prošloj godini došlo je do značajnog usporavanja i udjel duga u BDP-u na kraju 2005. godine iznosio je 84,7 posto, dva postotna poena više nego godinu prije. Usporavanju je pridonijela isključivo država, koja je smanjila svoj udjel u vanjskom dugu, dok su banke i poduzeća povećale zaduženost po 1,3 milijarde eura. Prva dva mjeseca upućuju da će kretanje vanjskog duga i ove godine prvenstveno diktirati privatni sektor, prije svega banke. izvor: www.poslovni.hr