Od smanjenja rejtinga još više zabrinjava to što su prognoze negativne, a trenutak nije mogao biti gori budući da će država na proljeće trebati refinancirati 750 milijuna eura duga.

Ono na što je monetarna vlast upozoravala već najmanje dvije godine i što su bili najveći strahovi hrvatskih financijskih vlasti, koje svaki fiskalni problem rješavaju novim zaduživanjem, dogodilo se u utorak, kada je agencija za rejting Standard & Pooor's snizila dugoročni kreditni rejting Hrvatske sa BBB na BBB-. Da bi stvar bila gora, prognoze su negativne, što znači da Hrvatskoj prijeti daljnje snižavanje rejtinga u sljedeće dvije godine ako u tom razdoblju ne dođe do brže fiskalne konsolidacije i provođenja strukturalnih reformi ili ako se pogorša vanjska likvidnost.

Korak do junka
Da situacija nije ružičasta, govori i podatak da je sadašnja ocjena zadnji stupanj prije proglašenja obveznica bezvrijednima (junk). Zanimljivo je da je Hrvatska napravila korak unatrag dug deset godina jer je zadnji put ocjenu BBB- imala 1999., kada je bila smještena u izolaciju zbog demokratskog deficita vladajućih.

„Vrlo je zabrinjavajuće što su srednjoročne i dugoročne prognoze negativne, a sve zbog toga jer su nam javne financije neodržive“, smatra Hrvoje Stojić, makroekonomski analitičar Hypo-Alpe-Adria banke. Kaže da ga zabrinjava to što Hrvatska nema nikakva temelja u gospodarskoj proizvodnji za pokrivanje javnog duga, koji bi do 2013. trebao prijeći 80 posto BDP-a, a daljnje će se pogoršanje nastaviti ne promijeni li se hitno ekonomska politika.

Smanjenje rejtinga dolazi u vrlo nezgodnom trenutku jer bi Hrvatska na proljeće trebala refinancirati 750 milijuna eura duga. Neki analitičari smatraju da je dolazak MMF-a u Hrvatsku sve bliži ako se i ostale rejting agencije odluče na taj korak, a povijest govori da su dosad sve one pratile jednu drugu.

Pad 1,7%
„Razlozi naše smanjene ocjene su u pogoršanoj fiskalnoj poziciji i nastavku oslabljene fleksibilnosti vanjskog zaduživanja“, objasnili su iz S&P-a. Priznali su da ih je pomalo zatekla jačina recesije u Hrvatskoj jer su za 2010. predviđali gospodarski pad 0,5 posto, a sada smatraju da će u godini na izmaku iznositi 1,7 posto. „To će zasigurno odgoditi hvatanje s prosjekom EU“, navode.

Nabrojili su i sve slabosti hrvatske ekonomske i fiskalne politike, koje se nikako neće svidjeti vladajućoj koaliciji kojoj se bliže parlamentarni izbori, a premijerka tvrdi da se provodi gospodarski program. Slabosti hrvatskoga gospodarstva i dalje su velik javni sektor, visoko porezno opterećenje, slaba poslovna klima i relativno nizak udjel radne snage, koji se procjenjuje na 53 posto u 2010. godini.

„Iako i dalje vjerujemo da će proces integracije u EU biti osigurač da će se provesti restrukturiranje gospodarstva i potaknuti njegov rast, to dosad nije bio slučaj jer je svaka vlada odgađala reforme koje bi mogle ublažiti strukturne slabosti“, naveli su u S&P-u.

Predstojeći izbori mogli bi vladajućima poslužiti kao dodatan izgovor za usporavanje fiskalne konsolidacije. Analitičari S&P-a na kraju ipak zaključuju da bi proračunska konsolidacija, smanjenje duga, provođenje reformi i napredak u vanjskim performansama mogli biti oni pozitivni faktori koji bi mogli dovesti do povećanje rejtinga.

HBOR kolateralna žrtva
Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) postala je kolateralna žrtva lošeg vođenja javnih financija, pa je i toj razvojnoj banci u 100-postotnom vlasništvu države smanjen rejting na BB-, rezime je analize S&P-a. Naime, kako je ta banka pod kontrolom predstavničkih i izvršnih vlasti, dijeli sudbinu države. U S&P-u ipak naglašavaju da HBOR, unatoč izazovnom makroekonomskom okruženju, i dalje može zadovoljavajuće upravljati svojim rizikom jer u kreditiranju provodi konzervativnu politiku.