Tržište kapitala već je dotaknulo dno, no rast nezaposlenosti i česti stečajevi nagovještaj su urušavanja gospodarstva

Iako je 19. konferencija Zagrebačke burze okupila oko 20 posto manje sudionika nego lani, poruke koje su poslane sa ovoga dvodnevnoga skupa snažno su odjeknule u javnosti. Ukratko rečeno, prošli smo bolje nego što smo mogli. To je misao guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog koji je rekao kako je HNB aktivirala sve mehanizme i rezerve te na taj način osigurala stabilnost sustava. “Međutim, ako bi se iz bilo kojeg razloga dogodila ista situacija kao u jesen 2008., danas su naše mogućnosti obrane bitno manje nego tada”, upozorio je Rohatinski. U govoru koji je održao na otvaranju konferencije, istaknuo je da nastavljaju raditi kako su i do sada usprkos kritici Narodnoj banci jer ne provodi ekspanzivnu monetarnu politiku kako bi se potaknuo rast. “Takvo razmišljanje dovodi samo do reproduciranja modela koji nas je i doveo do krize”, ponovio je Rohatinski.

Nema nade u bolju 2010.
Nakon Rohatinskog stiže i upozorenje iz realnog sektora. Iako je prema procjenama stručnjaka tržište kapitala već dotaknulo dno i sada čeka val optimizma sa Zapada na kojem će i Hrvatska naći svoje mjesto, aktualni rast nezaposlenosti i sve češći stečajevi nagovještaj su najavljivanog urušavanja gospodarstva pa realni sektor tek ulazi u teške probleme. Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantica, rekao je da iako smo objektivno prošli bolje nego što smo mogli, 2010. će biti teža od 2009. Ističe i kako je jedan od najvećih problema domaćeg gospodarstva slabo shvaćanje što je dioničarstvo i što je transparentnost kompanije i rada njezine Uprave. “Gdje su roštiljanja uprava i nadzornih odbora zbog pada od 20 do 30 posto?”, kao primjer navodeći aktualan slučaj Podravke i “neznanje” njezine Uprave kamo i kome novac kompanije ide. “Gdje su reakcije Burze i Hanfe”, pita se Tedeschi dodajući kako mnoge kompanije u Prvoj kotaciji ne poštuju rokove podnošenja izvještaja. “Zaboravite promjenu tečaja kune”, poručio je izvoznicima Marko Škreb, glavni makroekonomist PBZ-a na okruglom stolu “Globalna financijska kriza: Posljedice za Hrvatsku”. Kaže da je pitanje slabljenja kune Pandorina kutija koju je bolje ne dirati. “Deprecijacija kune za određeni postotak izazvala bi višestruko povećanje inflacije”, smatra Škreb. Poručio je kako bi financijski sektor, ali i cjelokupna javnost trebala naučiti tri lekcije. Prva od njih može se sažeti u rečenicu “ne uzimajte previše ozbiljno prognoze o padu ili rastu BDP-a”. “Ekonomisti bi trebali biti mnogo skromniji u svom znanju o krizi”, ističe Škreb. Njegova druga poruka je kako bi Hrvatska što prije morala “na dijetu”. “U posljednjih devet godina Hrvatska je postigla nesrazmjer između štednje i investicija od sedam posto. Za taj postotak živimo iznad svojih mogućnosti”, kazao je Škreb. “Treći hrvatski problem je čekanje Godota. Rješenje je u strukturnim reformama koje moramo poduzeti sami, a ne čekati druge”, poručio je. Škreb kaže da nositelji ekonomske politike nisu svjesni otpora reformama jer u njima uvijek netko gubi. Stoga reforme treba stručno pripremiti te ih kvalitetno medijski objasniti. Bitna je i vjerodostojnost, ne može se krenuti u reforme, a zatim ih zaustaviti”, smatra Škreb.

Skupa promjena modela
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta smatra kako strukturne reforme treba pokrenuti u sljedećih pet mjeseci, no problem je novac. Naglašava kako za promjenu ekonomskog modela treba najmanje tri godine, a taj proces nije jeftin. “Samo za reformu lokalne samouprave treba minimalno 250 mil. kuna”. Osvrnuo se i na razinu inozemnog duga. “Hrvatski inozemni dug dostiže 94% BDP-a, a u trenutku ulaska u EU mogao bi preći 100% . Bit ćemo prva zemlja koja ulazi u EU s tolikim dugom”, upozorava Lovrinčević. “Ne dao Bog da se dogodi neka ciklička situacija jer nećemo imati snage za oporavak”. Što se tiče mogućeg aranžmana s MMF-om, Lovrinčević je rekao kako je suradnja s MMF-om imala smisla u jeku krize, a ne sada. Marko Škreb je dodao kako bi aranžman s MMF-om sada bio kontraproduktivan.

Kandidati
Prepirka zbog škverova
Na konferenciji ZSE sudjelovali su i predsjednički kandidati Vesna Pusić, Vesna Škare-Ožbolt, Andrija Hebrang i Ivo Josipović. “Da sam bio ulagač, ne bi ni podignuo ponudbenu dokumentaciju”, poručio je Hebrang osvrčući se na privatizaciju škverova. “Unaprijed se znalo da prvi krug privatizacije neće proći, no morali smo ga napraviti jer je to tražila EU”, kazao je Hebrang. No, Pusić to demantira ističući kako “Bruxelles nije ništa uvjetovao osim da nađemo načina kako smanjiti državne subvencije brodogradilištima i učiniti ih konkurentnima, te kako je ovaj igrokaz vrlo opasan u pregovaračkom procesu”.
Fondovska industrija

Mirovincima sumnjivo svjetlo na kraju tunela
Na konferenciji se govorilo i o industriji fondova. Dinko Novoselec, čelnik AZ fonda upozorava kako su tržištu potrebne nove dionice. “Jedini način za nova ulaganja su javne ponude dionica na domaćem tržištu kapitala. Jednom kada uđemo u EU, neki limiti ulaganja prestaju i tada OMF-ovi mogu snažnije ulagati u Uniji”, kaže. Dubravko Štimac iz PBZ/CO-a, osvrnuo se i na Podravku. “Tražit ćemo da OMF-ovi sudjeluju u kontroli upravljanja tom tvrtkom. Uskoro će se vidjeti stavovi obveznih fondova”, kazao je. Mirovinci su se priključili optimističnim stavovima izrečenima na konferenciji, samo Novoselec dodaje da nije siguran ima li svjetla na kraju tunela ili je to vlak.