Brojni signali, uključujući i oporavak američkog tržišta obveznica nakon 2-godišnjih ekstremnih potresa, navode analitičare na zaključak da popušta najgora kreditna kriza od 1930-ih godina.
Povratak privatnih investitora na američko tržište obveznica, porast izdanja korporativnih obveznica i slabljenje međubankarskih kamatnih stopa ukazuju da mjere američke vlade za financijski oporavak djeluju, ističu analitičari.

No, iako je tržište obveznica na putu oporavka, za zaokret posrnulog gospodarstva bit će potrebno mnogo više vremena a još je i mnogo opasnosti na putu, dodaju.

"Obnova emisije korporativnih obveznica i sužavanje spreadova dobre su vijesti", smatra Ward McCarthy, izvršni direktor pri Stone & McCarthy Research Associatesu.

Loša vijest međutim odnosi se na 'nastavljenu slabu izvedbu mnogih financijskih tvrtki i tvrdokorno oklijevanje banaka da kreditiraju, i to posebice vlasnike kuća, što sve uvećava nervozu na ionako napetom tržištu nekretnina, dodaje McCarthy.

Cijene kuća u SAD-u i dalje klize naniže, a broj izgubljenih prava na nekretninu zbog kašnjenja s otplatom hipotekarnih zajmova raste u mnogim mjestima. Predsjednik Feda Ben Bernanke, pak, upozorio je da će na tržištu rada problemi trajati još iduće dvije godine.

Eventualno pogoršanje gospodarske situacije još bi moglo pritisnuti naniže cijene korporativnih obveznica. No, zasad mnogi signali nervoze na tržištu kreditiranja popuštaju.

McCarthy navodi da se smanjuje broj banaka koje traže od Feda hitne zajmove, što je jedan od znakova da popušta kreditna kriza.

Nadalje, jaz između međubankarskih kamatnih stopa i nerizičnih 3-mjesečnih američkih državnih obveznica, poznat kao TED spread, smanjio se na svega 0,3 posto. Primjerice, u vrijeme najvećih strahova od urušavanja globalnog bankarskog sustava u listopadu lani TED spread je iznosio 3,5 posto.

"Početkom godine u cijene obveznica uračunavali su se užasni sistemski rizici. Mnogo tih strahova sada je nestalo s tržišta a rizik je dramatično snižen", ocjenjuje Cam Albright, izvršni direktor pri Wilmingon Trust's Investment Managemen Groupu.

A i spašavanje američke banke CIT od stečaja označilo je preokret na tržištu obveznica, jer je bila riječ uglavnom o spašavanju koje su proveli vlasnici bančinih obveznica nakon što joj je američka vlada odbila pomoći.

"Bilo je to olakšanje za mene jer je riječ uglavnom o spašavanju od stečaja koje su poduzeli privatni investitori. To je bila glavna točka preokreta u kreditnom ciklusu", kaže Jamie Cox, izvršni partner pri Jarris Financial Groupu.

Općenito, uzlet prinosa i investicijskog rejtinga obveznica odražava bolje od očekivanja zarade o kojima izvješćuju američke kompanije i promjeni raspoloženja kod ulagača, koji su prevladali strahove od druge Velike depresije, smatra Cox.

Mali poduzetnici ostavljeni na cjedilu?

Iako kriza pomalo popušta, mali poduzetnici u SAD-u osjećaju se zanemareno od strane američke vlade, jer u svojim nastojanjima da poboljša gospodarsku situaciju svoju pozornost, poticaje i novac daje uglavnom velikim kompanijama.

Prošlotjedna odluka američke vlade da neće spašavati CIT grupu, banku za kreditiranje malih i srednjih poduzetnika, preplašila je mnogobrojne male poduzetnike da će ostati bez izvora kreditiranja svakodnevnih operacija te im ukazala kako velike kompanije dobivaju potpore, no male baš i ne.

A da američki mali poduzetnici i nisu mali pokazuje podatak da oni čine 99,7 posto u ukupnom broju američkih kompanija.

"Ustvari nema ničega u paketu stimulativnih mjera vlade što bi zaista pomoglo malim poduzetnicima. Većina pomoći daje se u obliku zajmova za potporu, no mi takve zajmove trenutno ne trebamo. Ne želimo snažno ulagati u opremu, nego održati svakodnevne operacije", kaže Kelli Glasser, predsjednik Uprave tvrtke Exibit Concepts, čijih 87 zaposlenika radi na organizaciji raznih sajmova i izložbi.

Ove godine je američki Ured za male poduzetnike iz proračuna dobio 730 milijuna dolara za kreditiranje malih poduzetnika, gotovo dvostruko više nego godinu ranije. No, to je kap u moru usporedi li se s pomoći koju je vlada odobrila primjerice za spas AIG-a, čak 180 milijardi.

A i sam postupak dobivanja kredita malim poduzetnicima veća je muka nego što vrijedi, kaže Joe Olivo, vlasnik tvrtke Perfect Printing.

"Papirologija za kreditni zahtjev je golema, čak su mi u mojoj poslovnoj banci rekli da to ne vrijedi moga truda", izjavio je Olivo.