Ključevi svih poteza su u Katančićevoj (adresa Ministarstva financija, op. a.), monetarna politika treba biti suzdržana dok ne vidimo kako će se do kraja godine postaviti fiskalna, odnosno hoće li uspjeti refinancirati vanjski dug, kazao je u četvrtak ekonomist Ante Babić. On je nakon financijskog foruma u organizaciji Hrvatske poštanske banke (HPB) komentirao posljednje događaje na relaciji Hrvatska narodna banka – poslovne banke. “Kad bi HNB sustavu pružio veću likvidnost, ta bi sredstva prošla kroz banke i završila u državnoj potrošnji, poput pelješkog mosta, jer bi banke kupile državne obveznice”, jasan je Babić.

Bez petljanja
Što se tečaja pak tiče, i Babić je beskompromisno na strani guvernera Želja Rohatinskog. “Tečajem ne treba petljati iz dva razloga. Prvo, ako država ne uspije refinancirati svoje obveze, bez ikakve promjene monetarne politike godinu možemo završiti na tečaju od 8 ili 9 kuna za euro u uvjetima smanjenog priljeva deviza zbog manjeg izvoza, direktnih stranih investicija i lošije turističke sezone. Drugi razlog je što su velike banke nabrušene na tečaj jer zbog smanjene perspektive kreditiranja građana i poduzeća u pogoršanim gospodarskim uvjetima jedini način na koji mogu ostvariti profit sličan prošlogodišnjem je klađenje na deprecijaciju tečaja. Manje zlo je imati visoke kamate na koje se može utjecati ako država napravi rebalans proračuna”, kaže Babić iako taj potez Vlade ne drži realnim prije svibnja, odnosno nakon lokalnih izbora. Da će i u Ministarstvu financija uskoro biti prisiljeni ozbiljno razmatrati tu opciju, Babić drži pitanjem vremena jer je rebalans proračuna “conditio sine qua non” uspjeha izdanja obveznica na međunarodnom tržištu ili pregovora MMF-a ili kako kaže, “ne možete prodati izdanje bez suvisle fiskalne priče”.

Pregovori s MMF-om
U pregovore s MMF-om kao plan B, smatra, trebalo bi krenuti odmah jer pregovori s takvom institucijom (koji ne moraju rezultirati aranžmanom) traju najmanje četiri mjeseca, a ne treba ni zanemariti broj zemalja koje stoje u redu za ipak ograničena sredstva financijske pomoći. Inače, na forumu se čulo da ova recesija nije slična nijednoj prijašnjoj zbog čega bi Vlada hitno trebala djelovati. Branimir Jurišić iz Ugo grupe najavio je da će turistička poduzeća unutar HUP-a pred Banske dvore izaći s preliminarnim podacima koji ukazuju na pad rezervacija od 10 do čak 30 posto u idućoj sezoni. Napomenuo je da ne treba očekivati snižavanje cijena u turizmu zbog visokih ulaznih troškova te pozvao Vladu da pomogne turizmu smanjenjem neporeznih nameta te stimuliranjem domaćih gostiju. Drago Veselčić, iz drvne industrije Spačva, kazao je da je manja inozemna potražnja uzrokovala 40-postotni pad prodaje od listopada što je pogodilo drvnu industriju uključujući i one tvrtke koje rade za Ikeu. “Smanjivali smo troškove i broj zaposlenih, no bez pomoći države drvna industrija ne može puno učiniti”, istaknuo je.

Dokapitalizacija do srpnja
“Količina novca koju je HNB oslobodio osigurat će stabilnost barem do početka turističke sezone tijekom koje će ponovno početi pristizati devize”, kazao je predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Josip Protega nakon foruma. Upitan što je s dokapitalizacijom te banke koja se mora provesti do srpnja, Protega je kazao da zbog trenutačne situacije dokapitalizaciju neće biti moguće provesti kroz tržište kapitala te je istaknuo kako je jedan od mogućih modela dokapitalizacije da je provede Croatia osiguranje ulogom od 500 milijuna kuna gotovine na temelju čega bi ta državna tvrtka stekla proporcionalan vlasnički udio u Hrvatskoj poštanskoj banci.