ZAGREB - Krajem rujna ukupni depoziti poslovnih banaka, koji uključuju štedne i oročene kunske i devizne depozite te depozitni novac, iznosili su oko 209,03 milijarde kuna.

U usporedbi s prošlogodišnjim rujnom, ukupni su depoziti porasli za 27,53 milijarde kuna, odnosno 15,2 posto. Štedni i oročeni depoziti u kunama krajem rujna iznosili su oko 54 milijarde kuna, što je 6,46 milijardi kuna ili 13,6 posto više nego prije godinu dana. Štedni i oročeni devizni depoziti krajem rujna iznosili su oko 117,94 milijarde kuna, što je u odnosu na kraj rujna 2007. godine čak 18,25 milijardi kuna, ili 18,3 posto više, čime je nastavljen trend dvoznamenkastih stopa rasta deviznih depozita.

U strukturi deviznih depozita po domaćim sektorima prevladava stanovništvo na koje se odnosilo 96,21 milijardu kuna štednje u stranim valutama. Građani su tijekom godinu dana povećali svoju deviznu štednju za 16,52 milijardi kn. Istodobno su poduzeća povećala svoju deviznu štednju na godišnjoj razini za 1,6 milijardi kuna.

Upravo zbog globalne financijske situacije klasična štednja postaje ponovno sve zanimljivija jer pruža sigurnost uloženog, uz sigurni kamatni prihod i povoljne kamatne stope. Na oročenu štednju od 72 tisuće kuna moguće je u tri godine u bankama zaraditi i više od 17 tisuća, dok se na 10.000 eura zarada penje i do 1737.

Štednja u Zagrebačkoj banci proizvod je koji klijenti tradicionalno prepoznaju kao isplativ i siguran oblik ulaganja. Oročena je štednja do rujna 2008. porasla 18 posto ili više od 4,1 milijardu kuna. Ukupni depoziti u Zagrebačkoj banci prešli su 36,7 milijardi kuna. Broj računa oročene štednje veći je od 300 tisuća. Građani još uvijek preferiraju klasičnu oročenu štednju u eurima. U ukupnoj štednji udio kunske štednje je oko 18 posto, oko 74 posto je u eurima, oko pet posto u dolarima, a oko tri posto se odnosi na ostale valute.

Zagrebačka banka u svojoj ponudi, koja traje do 31. prosinca, klijentima nudi posebnu ponudu oročene štednje. Mogu se ugovoriti dva modela - klasična i rentna oročena devizna ili kunska štednju na rok od tri do 36 mjeseci. Fiksne kamatne stope, ovisno o vrsti štednje, iznose do 6,20 posto za štednju u kunama, te do 5,50 posto za štednju u eurima. Kamate za eure kreću se od tri do 5,50 posto. Dodatna prednost je mogućnost podizanja lombardnoga kredita i rentne isplate kamatne stope.

Privredna banka onima koji nemaju unaprijed ušteđen iznos nudi Perspektiva štednju u kunama, koju karakterizira mogućnost naknadnih uplata i dodatno uplaćuje bonus od 15 do 25 posto na kamate. Oni koji već imaju određeni ušteđeni iznos, izabrat će Kuna plus štednju uz fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu. Kamate na oročenu deviznu štednju u eurima kreću se od 1,60 do 4,55 posto i više. Kamate na štednju u kunama kreću se od 3,90 do 5,60 posto i više. Ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, ovisno o broju grupa proizvoda i usluga koje klijent koristi, kamatna stopa se automatski uvećava i do deset posto. Iako je rast zbog financijske situacije trenutačno usporen, u odnosu na isto lanjsko razdoblje zabilježen je rast štednje za oko deset posto.

Iznos depozita u Erste banci do kraja rujna ove godine premašio je 16,6 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj 2007. 12 posto više. U strukturi štednje građana dominiraju devizni depoziti s udjelom od oko 62 posto, dok se oko 27 posto odnosi na štednju koja uključuje kune, a ostatak čine kune uz valutnu klauzulu. Od deviznih depozita, više od 90 posto je štednja u eurima. Erste je povećao kamate za novu oročenu štednju, i to za 22 posto za klijente. Za one koji nisu klijenti povećanje kamate na nove depozite iznosi 15 posto. Akcija vrijedi do 31. prosinca.

Ukupna štednja građana krajem rujna u OTP banci iznosila je 7,4 milijarde kuna. U odnosu na kraj prošle godine, depoziti su povećani za 506,5 milijuna kn. Udio žiro i tekućih računa je 11,4 posto, udio ostale avista štednje 14, a udio oročene štednje 74,6 posto. U odnosu na kraj 2007., oročena štednja povećana je za dva posto. Iznos oročenih depozita je 5,53 milijarde kn, od čega je 22 posto u kunama i 78 posto u devizama.

Hypo banka je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila rast depozita od 19 posto, na 5,61 milijardu kn. U strukturi dominiraju devizni depoziti u eurima, i to 80 posto, ali je primjetan i trend porasta kunskih depozita. Po ročnosti su najzastupljeniji dugoročni devizni depoziti koji predstavljaju 56 posto svih oročenih depozita. Građani se najčešće odlučuju za štednju u eurima koja čini 80 posto ukupnih depozita.

Iznos depozita građana u Volksbank je krajem rujna iznosio 2,1 milijardu kuna, što je 25 posto više u odnosu na kraj 2007. Samo 0,38 posto je depozita po žiro i tekućim računima, 13,05 posto depozita po viđenju, a 86,57 posto su oročeni depoziti.

Ukupni iznos oročenih depozita iznosio je 1,82 milijarde kuna, od čega oko 85 posto otpada na depozite u eurima, oko šest posto na kune, oko osam posto na depozite u dolarima, a jedan posto na depozite u švicarskim francima. Prosječni štediša ugovara depozite na rok oročenja od tri do 12 mjeseci u prosječnom iznosu od 25.000 eura.

Volksbank do kraja godine klijentima nudi Ideal štednju u eurima i kunama, uz mogućnost ostvarenja bonusa do 30 posto, a u dolarima do 25 posto na ukupno obračunatu kamatu ako klijent izdrži ugovoreni rok štednje s barem 80 posto početnog uloga.

RBA je krajem rujna 2008. u odnosu na kraj 2007. zabilježila porast ukupne štednje za 16 posto. Oročeni štedni depoziti predstavljaju 80 posto ukupne štednje građana. Prosječno oročenje iznosi 21.000 eura uz rok dulji od godine dana. Iznos depozita građana u Splitskoj banci iznosi 8,5 milijardi kuna, što je 10,04 posto više nego krajem prošle godine. Oročena štednja čini 75 posto ukupne štednje građana.