Tečajevi valuta nekih zemalja takozvane nove Europe u ponedjeljak su se malo oporavili nakon zajedničke izjave središnjih banaka Češke, Mađarske, Poljske i Rumunjske. U izjavi središnjih banaka, koje je posebno znakovito jer su te države prvi put zauzele zajednički stav u monetarnim pitanjima, između ostaloga stoji kako je valutna slabost neopravdana.

Pretjerani pad
Zajednička ocjena guvernera središnjih banaka je da je pad valuta njihovih zemalja posljednjih tjedana bio pretjeran i da zajedničke koordinirane akcije, s čime banke namjeravaju nastaviti, mogu doprinijeti sprečavanju gubitka povjerenja investitora prema toj regiji. Investitori, naime, sve više i češće promatraju regiju u cjelini što se odražava i na obujam investiranja kao i na kretanje valuta. “Prema procjenama Narodne banke Poljske, makroekonomska situacija u Poljskoj ne opravdava slabljenje zlota. Narodna banka može poduzeti mjere koje će imati za cilj izbjegavanje nepovoljnih posljedica valutne volatilnosti na poljsko gospodarstvo”, rekao je tamošnji guverner Slawomir Skrzypek.


Spektar instrumenata
Svoje viđenje iznio je i guverner rumunjske središnje banke Mugur Isarescu koji je napomenuo kako je institucija kojoj je on na čelu spremna iskoristiti cijeli spektar instrumenata kojima bi podržala leu, uključujući i politiku kamatnih stopa te zahtjeve spram minimalne rezerve. Guverner češke središnje banke (ČNB) Zdenek Tuma je “zaprijetio“ u intervjuu Reutersu da zbog pada krune može doći do okončanja ciklusa snižavanja kamata i do njihova ponovnog povećavanja. Osnovna kamatna stopa češke središnje banke sada iznosi 1,75 posto i najniža je u povijesti. Prekosutra bi savjet guvernera češke središnje banke trebao donijeti odluku o tome hoće li ostaviti stopu na istoj razini ili će je povisiti. Deprecijacija češke krune, mađarske forinte, poljskog zlota i rumunjskog leua potencirala je strahove zbog stabilnosti lokalnih banaka, a mogući lomovi financijskog sustava u središnjoj i istočnoj Europi mogli bi izazvati domino-efekt u Italiji i Austriji.


Velika opasnost
Naime, talijanske i austrijske banke vrlo su izložene na financijskim tržištima tih četiriju država. Moguća financijska kriza u središnjoj i istočnoj Europi najveća je opasnost za Europsku uniju koja još nije potpuno “zaliječila” gospodarske probleme u svom dvorištu. Ipak, zajednička izjava imala je efekta jer je tečaj pojedinih valuta barem privremeno prestao deprecirati. Nakon izjava guvernera središnjih banaka tečajevi valuta su u prosjeku ojačali oko 2,5 posto. Neslužbeno se saznaje da je najveći interes za zajedničku akciju pokazala Mađarska, što je i razumljivo jer pad nacionalne valute u toj zemlji izaziva najveće probleme. Državi čak prijeti i bankrot. Nakon istupanja guvernera vrijednosti valuta počele su rasti. Češka kruna je ojačala na 28 kruna za euro (u četvrtak je bila na tečaju od čak 29,6 kruna za euro), tj. za 1,1 posto. Poljski zlot koji se bio tijesno približio granici od pet zlota za euro, poskočio je za tri postotka, odnosno na 4,56 zlota za euro, a mađarska forinta koja se cijelog prošlog tjedna kretala iznad razine od 300 forinti za euro ojačala je za 3,5 posto, na 292,4 za euro. Mađarska javnost komentirala je kako bi tečaj iznad 330 forinti za euro, koji se opasno bližio, značio katastrofu za mađarsku ekonomiju.


Prihvaćanje eura
U poljskom slučaju, kako tvrde neki poljski analitičari, oporavku zlota pomogla je masovna prodaja nedavno dobivenih sredstava iz fondova Europske unije. Uzlazna putanja poljskog zlota u posljednjih nekoliko dana rezultat je i vladinih napora za ulazak Poljske do svibnja ili lipnja ove godine u mehanizam deviznih tečajeva (ERM), prvu stepenicu u procesu uvođenja eura. Poljska vlada ne odustaje od zamisli uvođenja eura do 2012. godine unatoč nedostatku oporbene podrške za takvu ideju. O euru kao sredstvu plaćanja u Poljskoj skeptične stavove pokazuje i poljski predsjednik Lech Kaczynski. Ostale tri države još ne namjeravaju poduzeti konkretnije korake prema uvođenju eura u kratkoročnom razdoblju. Takav stav u sadašnjoj je poziciji vrlo diskutabilan jer bi se Češka, Mađarska i Rumunjska lakše othrvale krizi da su u eurozoni. Bilo kako bilo, prva zajednička akcija guvernera središnjih banaka zemalja regije pokazala je da tako nešto ima smisla. Tržišta su, kako je zaključio guverner mađarske središnje banke Andras Simon, “dobila ono što su tražila – koordiniranu intervenciju središnjih banaka zemalja regije”. Standard & Poor’s, jedna od najvećih svjetskih agencija za procjenu kreditnog rejtinga, u utorak je objavila svoje mišljenje o slabosti tržišta istočne Europe. Prema stavu analitičara te kuće tri su glavna razloga zbog kojih je srednja i istočna Europa upala u sadašnje probleme.


Nedostatak reakcije
Prvi među njima je liberalizacija lokalnih financijskih tržišta što je dovelo do snažnog rasta kreditiranja. Drugi razlog je sve veće oslanjanje na inozemno financiranje, i to svih sektora u pojedinim gospodarstvima. Kao rezultat toga došlo je do pogoršanja bilanci plaćanja tih država. Kućanstva u državama istočne Europe su, naime, nakupila visoke iznose kredita u stranim valutama koji su korišteni uglavnom za kupnju nekretnina. Treći razlog za probleme koji navode stručnjaci S&P-a je “početni nedostatak reakcije na promjene u tečajevima” do kojih je došlo zbog problema s platnim bilancama. Aprecijacija koja je zabilježena nakon 2004. godine bila je posljedica snažnog rasta inozemnih investicija, a države nisu reagirale na rastuće deficite bilanci plaćanja.


Hrvatska
Kuna stabilizirana
Iako je tečaj kune u odnosu na euro posljednjih tjedana prijetio deprecijacijom, nakon prošlotjednih mjera koje je provela središnja banka on se stabilizirao. Sada se na međubankarskom tržištu kunom trguje uglavnom u rasponu od 7,43 do 7,45 kuna za euro.

Ukrajina

Povijesni minimum tečaja
Tečaj ukrajinske hrivnje pao je u utorak na najnižu vrijednost u povijesti nakon što je agencija za procjenu kreditnog rejtinga Moody’s objavila kako bi mogla sniziti rejting te države. Kao razloge Moody’s je naveo da politička previranja u toj državi sprečavaju napore da se izbjegne financijska kriza. Do podneva hrivnji je vrijednost pala za tri posto na razinu od 9,233 hrivnje za dolar.