- 12.10.2025 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, Trump zaoštrio trgovins...
- 12.10.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, euro osl...
- 14.10.2025 Tokić putem IPO-a kani prikupiti 30 milijuna eura, upis dion...
- 14.10.2025 Građanima omogućen digitalni upis dionica putem mobitela
- 14.10.2025 ZSE DANAS: Crobexi posustali, dobitnik u plusu više od 18 po...
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 16.10.2025 Tehnička perspektiva dioničkih indeksa - Nasdaq, Dax i Hang Seng
- 16.10.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - rujan 2025.
- 16.10.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - rujan 2025.
- 14.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 13.10.2025. - OTP Invest
- 06.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 06.10.2025. - OTP Invest
- 14.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Proteklog tjedna je većina mirovinskih fondova bila u minusu
- 13.10.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 10.10.2025 Nagrada CFA poslodavac godine
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Svi obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi porasli
- 16.10.2025 Tehnička perspektiva dioničkih indeksa - Nasdaq, Dax i Hang Seng
- 16.10.2025 ZSE DANAS: Crobexi porasli, promet uvećan
- 16.10.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - rujan 2025.
- 16.10.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - rujan 2025.
- 16.10.2025 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi porasli drugi dan zaredom
- 14.10.2025 Ericsson s manjim prihodom u trećem tromjesečju
- 07.10.2025 Ugovoreni novi poslovi
- 07.10.2025 Sutra pregovori Janafa i MOL-a, cijene su realne i europske
- 30.09.2025 BP i TotalEnergies ulažu u proizvodnju nafte i plina u SAD-u
- 26.09.2025 Talijanski Eni kažnjen zbog kršenja propisa
- 16.10.2025 Njemačko gospodarstvo tokom ljeta ′u najboljem slučaju′ stagniralo
- 16.10.2025 Švicarska vlada snizila procjenu gospodarskog rasta u 2026.
- 16.10.2025 Ljeto usporilo rast plaća, i dalje najviše zarađuju IT-evci i Zagrepčani
- 16.10.2025 Predložene izmjene Zakona o javnoj nabavi, ovo su novosti
- 16.10.2025 Kina odgađa uvoz brazilske soje zbog visokih cijena
EKONOMIJAObjavljeno: 22.01.2010
Srbi izvezli 1,6 mil. tona kukuruza i postali deseti svjetski izvoznik
Podijeli sadržaj: | ||||
S lanjskim izvozom 1,6 milijuna tona Srbija je ostvarila rekordnu isporuku kukuruza na svjetsko tržište, što ju je svrstalo na 10. mjesto u svijetu u izvozu te poljoprivredne kulture, a na šestom u Europi. U regiji je Srbija na prvome mjestu u proizvodnji i izvozu kukuruza. Najveća količina od 561.000 tona izvezena je u posljednja tri lanjska mjeseca. Godišnji urod kukuruza lani je iznosio 3,5 milijuna tona.
Izvoz otporan na krizu
Prema kazivanju Vukosava Sakovića, direktora Fonda za žito, Srbija bi u 2010. mogla izvesti čak dva milijuna tona. Izvozna cijena kukuruza kretala se od 90 do 140 dolara za tonu. Zahvaljujući izvozu kukuruza, šećera i malina, poljoprivredna djelatnost je jedina gospodarska grana u kojoj Srbija ostvaruje suficit u robnoj razmjeni sa svijetom. Najveće količine kukuruza izvezene su u Španjolsku, Portugal, Grčku, Italiju i Cipar. Oko 90% kukuruza izvezeno je na tržište EU. Lanjskim izvozom poljoprivrednih proizvoda ostvaren je suficit od 700 milijuna dolara, što je za 200 milijuna dolara više u usporedbi s 2008. godinom. Suficit je povećan iako je zbog gospodarske krize izvoz smanjen. Prema podacima Privredne komore Srbije, smanjen je izvoz, ali i uvoz poljoprivrednih prehrambenih proizvoda za 37 posto, jedino povećanje je zabilježeno u izvozu kukuruza. Ukupan srpski izvoz u prošloj godini iznosi oko osam milijardi dolara, pri čemu je, gledano po gospodarskim granama, izvoz poljoprivrednih proizvoda najzastupljeniji. Najviše deviza, oko dvije milijarde eura, zarađeno je od prodaje kukuruza, malina i šećera. Prema ocjeni ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja izvoz je moguće povećati u 2010. godini, a za to je, osim kvalitete potrebno pojedine vrste voća poput malina, plasirati u manjim pakiranjima. Visoka proizvodnja kukuruza nije se adekvatno odrazila u proizvodnji svinjskog mesa. Iako je najveći proizvođač kukuruza među zemljama Cefte, Srbija uvozi svinje iz Makedonije. Mnogi domaći uzgajivači svinja prestali su se baviti tim poslom nakon što je država pokazala da ne može otkupiti godišnju proizvodnju svinjskog mesa tako da je njihov uzgoj postao nerentabilan.
Maline ipak unosnije
Glede ostvarenoga deviznog priljeva kukuruz se nalazi na trećemu mjestu, odmah iza šećera i malina, koje su glavni izvozni adut, jer se pokazalo da kvalitetom nemaju konkurenciju na svjetskom tržištu. Najveći uvoznik malina je Njemačka, slijede Italija i Turska. Dok Vojvodina prednjači u proizvodnji kukuruza na koju otpadaju dvije trećine ukupne produkcije, u Šumadiji su najveći proizvođači malina. Proizvodnja malina je daleko unosnija od kukuruza jer se za jednu tonu toga voća dobije više od dvije tisuće eura. Najviše koristi imaju posrednici, odnosno vlasnici hladnjača, koji u vrijeme berbi malina ucjenjuju proizvođače, pa svake godine dolazi do oštrih sukoba zbog otkupne cijene. Kako se međusobni sporovi proizvođača i trgovaca ne bi negativno odrazili na proizvodnju malina u budućnosti, morali su intervenirati iz ministarstva poljoprivrede, trgovine i ekonomije. Najveći konkurenti Srbije na svjetskom tržištu malina su Poljska i Čile, no zaostaju kvalitetom, pa su maline, proizvedene u Srbiji, najtraženije. Šećer je, uz maline i kukuruz, najzastupljeniji u izvozu. Najviše se izvozi na tržište EU. Gotovo sve domaće šećerane su u većinskom vlasništvu inozemnih kompanija. Miodrag Kostić, srpski “kralj šećera”, osnovao je zajedničko poduzeće s njemačkim Nordzuckerom, a u proizvodnji šećera zastupljen je i talijanski kapital.
Potražnja
Odličan urod
Osim kukruza zabilježen je veći urod gotovo svih vrsta voća. Urod jabuka je toliko velik da im je otkupna cijena pala na svega 0,03 eura za kilogram. Zbog tako niske cijene mnogi voćnjaci su ostali neobrani jer su troškovi berbe bili veći od prodajne cijene.
Izvozni adut
Glavni izvozni adut su maline, za koje se pokazalo da kvalitetom nemaju konkurencije na svjetskom tržištu. Proizvodnja malina je i mnogo unosnija od kukuruza jer se za tonu tog voća može dobiti više od 2000 eura.
Izvoz otporan na krizu
Prema kazivanju Vukosava Sakovića, direktora Fonda za žito, Srbija bi u 2010. mogla izvesti čak dva milijuna tona. Izvozna cijena kukuruza kretala se od 90 do 140 dolara za tonu. Zahvaljujući izvozu kukuruza, šećera i malina, poljoprivredna djelatnost je jedina gospodarska grana u kojoj Srbija ostvaruje suficit u robnoj razmjeni sa svijetom. Najveće količine kukuruza izvezene su u Španjolsku, Portugal, Grčku, Italiju i Cipar. Oko 90% kukuruza izvezeno je na tržište EU. Lanjskim izvozom poljoprivrednih proizvoda ostvaren je suficit od 700 milijuna dolara, što je za 200 milijuna dolara više u usporedbi s 2008. godinom. Suficit je povećan iako je zbog gospodarske krize izvoz smanjen. Prema podacima Privredne komore Srbije, smanjen je izvoz, ali i uvoz poljoprivrednih prehrambenih proizvoda za 37 posto, jedino povećanje je zabilježeno u izvozu kukuruza. Ukupan srpski izvoz u prošloj godini iznosi oko osam milijardi dolara, pri čemu je, gledano po gospodarskim granama, izvoz poljoprivrednih proizvoda najzastupljeniji. Najviše deviza, oko dvije milijarde eura, zarađeno je od prodaje kukuruza, malina i šećera. Prema ocjeni ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja izvoz je moguće povećati u 2010. godini, a za to je, osim kvalitete potrebno pojedine vrste voća poput malina, plasirati u manjim pakiranjima. Visoka proizvodnja kukuruza nije se adekvatno odrazila u proizvodnji svinjskog mesa. Iako je najveći proizvođač kukuruza među zemljama Cefte, Srbija uvozi svinje iz Makedonije. Mnogi domaći uzgajivači svinja prestali su se baviti tim poslom nakon što je država pokazala da ne može otkupiti godišnju proizvodnju svinjskog mesa tako da je njihov uzgoj postao nerentabilan.
Maline ipak unosnije
Glede ostvarenoga deviznog priljeva kukuruz se nalazi na trećemu mjestu, odmah iza šećera i malina, koje su glavni izvozni adut, jer se pokazalo da kvalitetom nemaju konkurenciju na svjetskom tržištu. Najveći uvoznik malina je Njemačka, slijede Italija i Turska. Dok Vojvodina prednjači u proizvodnji kukuruza na koju otpadaju dvije trećine ukupne produkcije, u Šumadiji su najveći proizvođači malina. Proizvodnja malina je daleko unosnija od kukuruza jer se za jednu tonu toga voća dobije više od dvije tisuće eura. Najviše koristi imaju posrednici, odnosno vlasnici hladnjača, koji u vrijeme berbi malina ucjenjuju proizvođače, pa svake godine dolazi do oštrih sukoba zbog otkupne cijene. Kako se međusobni sporovi proizvođača i trgovaca ne bi negativno odrazili na proizvodnju malina u budućnosti, morali su intervenirati iz ministarstva poljoprivrede, trgovine i ekonomije. Najveći konkurenti Srbije na svjetskom tržištu malina su Poljska i Čile, no zaostaju kvalitetom, pa su maline, proizvedene u Srbiji, najtraženije. Šećer je, uz maline i kukuruz, najzastupljeniji u izvozu. Najviše se izvozi na tržište EU. Gotovo sve domaće šećerane su u većinskom vlasništvu inozemnih kompanija. Miodrag Kostić, srpski “kralj šećera”, osnovao je zajedničko poduzeće s njemačkim Nordzuckerom, a u proizvodnji šećera zastupljen je i talijanski kapital.
Potražnja
Odličan urod
Osim kukruza zabilježen je veći urod gotovo svih vrsta voća. Urod jabuka je toliko velik da im je otkupna cijena pala na svega 0,03 eura za kilogram. Zbog tako niske cijene mnogi voćnjaci su ostali neobrani jer su troškovi berbe bili veći od prodajne cijene.
Izvozni adut
Glavni izvozni adut su maline, za koje se pokazalo da kvalitetom nemaju konkurencije na svjetskom tržištu. Proizvodnja malina je i mnogo unosnija od kukuruza jer se za tonu tog voća može dobiti više od 2000 eura.
Izvor: poslovni.hr
- 12.10.2025 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, Trump zaoštrio trgovins...
- 12.10.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, euro osl...
- 14.10.2025 Tokić putem IPO-a kani prikupiti 30 milijuna eura, upis dion...
- 14.10.2025 Građanima omogućen digitalni upis dionica putem mobitela
- 14.10.2025 ZSE DANAS: Crobexi posustali, dobitnik u plusu više od 18 po...
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 Intercapital fondovi postaju Erste fondovi
- 20.09.2025 Oprez - Prijevara kojom se poziva na ulaganje u dionice Revoluta
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 16.10.2025 Tehnička perspektiva dioničkih indeksa - Nasdaq, Dax i Hang Seng
- 16.10.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - rujan 2025.
- 16.10.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - rujan 2025.
- 14.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 13.10.2025. - OTP Invest
- 06.10.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 06.10.2025. - OTP Invest
- 14.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Proteklog tjedna je većina mirovinskih fondova bila u minusu
- 13.10.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s negativnim tjednim rezultatom
- 10.10.2025 Nagrada CFA poslodavac godine
- 10.10.2025 Eurizon AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 07.10.2025 MIROVINCI TJEDNO: Svi obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi porasli
- 16.10.2025 Tehnička perspektiva dioničkih indeksa - Nasdaq, Dax i Hang Seng
- 16.10.2025 ZSE DANAS: Crobexi porasli, promet uvećan
- 16.10.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - rujan 2025.
- 16.10.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - rujan 2025.
- 16.10.2025 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi porasli drugi dan zaredom
- 14.10.2025 Ericsson s manjim prihodom u trećem tromjesečju
- 07.10.2025 Ugovoreni novi poslovi
- 07.10.2025 Sutra pregovori Janafa i MOL-a, cijene su realne i europske
- 30.09.2025 BP i TotalEnergies ulažu u proizvodnju nafte i plina u SAD-u
- 26.09.2025 Talijanski Eni kažnjen zbog kršenja propisa
- 16.10.2025 Njemačko gospodarstvo tokom ljeta ′u najboljem slučaju′ stagniralo
- 16.10.2025 Švicarska vlada snizila procjenu gospodarskog rasta u 2026.
- 16.10.2025 Ljeto usporilo rast plaća, i dalje najviše zarađuju IT-evci i Zagrepčani
- 16.10.2025 Predložene izmjene Zakona o javnoj nabavi, ovo su novosti
- 16.10.2025 Kina odgađa uvoz brazilske soje zbog visokih cijena
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q3 - 2025)
(koji na 30.09.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +37,22% | 3 | |||||
Global Kapital | +35,58% | 4 | |||||
Erste SEE Equity - klasa B | A | +33,74% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Erste AM fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
Erste Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u Erste Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji Erste Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZB Conservative - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u fondu ZB Conservative ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
ZB conservative Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt i pravila ZB Invest Funds |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 16.10. 16:00 | 3783,20 | 27,91 |
0,74 |
|
CROBEX10* | 16.10. 16:00 | 2421,18 | 25,09 |
1,05 |
|
CROBEX10tr* | 16.10. 16:00 | 2784,95 | 28,87 |
1,05 |
|
ADRIAprime* | 16.10. 15:52 | 2947,55 | 28,20 |
0,97 |
|
CROBISTR* | 16.10. 16:31 | 185,3655 | 0,04 |
0,02 |
|
CROBIS* | 16.10. 16:31 | 99,2282 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 660,00 € |
0,30% |
526.436,00 € |
KODT2 | 3.520,00 € |
1,73% |
122.460,00 € |
BSQR | 23,00 € |
0,88% |
121.515,00 € |
PODR | 159,00 € |
2,58% |
112.059,00 € |
ZABA | 24,00 € |
-0,83% |
97.172,50 € |
RIVP | 6,20 € |
0,32% |
89.207,96 € |
KODT | 3.620,00 € |
1,97% |
82.910,00 € |
7BET | 18,90 € |
0,27% |
71.820,00 € |
ADPL | 18,20 € |
1,11% |
59.625,25 € |
ATGR | 42,20 € |
1,93% |
45.235,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.555.599,32 € |
Redovni obveznički promet: | 166.830,00 € |
Sveukupni promet: | 1.722.429,32 € |