Hrvatska je nastavila slobodni pad na globalnoj ljestvici konkurentnosti - ove godine su nas pretekli i Crnogorci i Bugari. Zbog nedostatka političke volje za promjenom Nacionalno vijeće za konkurentnost na čelu s Ivicom Mudrinićem počinje izrađivati razvojnu strategiju Hrvatske.

Na ljestvici globalne konkurentnosti između 139 zemalja Hrvatska se nalazi na 77. mjestu, taman između Bocvane i Guatemale, pokazalo je novo istraživanje Svjetskoga gospodarskog foruma za ovu godinu koje je jučer predstavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK).

Zabrinjavajuće je što smo pali za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu, a stvari izgledaju još gore u svjetlu činjenice da smo 2008. bili 61. na ljestvici i da su nas u međuvremenu po poslovnoj konkurentnosti pretekli i Crnogorci i Bugari (Sloveniji već odavno gledamo u leđa). Istodobno je većina ostalih zemalja u okruženju, poput Makedonije i BiH, napredovala.

Glavni problemi za poslovanje u Hrvatskoj i dalje su neefikasna državna uprava, porezni sustav, korupcija, osobito na nižim razinama vlasti, te nedovoljan pristup izvorima financiranja.

„Stanje je zabrinjavajuće, ali ne zbog recesije već zbog nedostatka strategije. Klizimo i tonemo, osobito u odnosu na susjedne države koje su u svojim gospodarskim politikama nešto mijenjale. Danas investitor nema razloga doći u Hrvatsku, ne zato što mu se Hrvatska ne sviđa, već zato što se ne želi mučiti s administracijom i radnim zakonodavstvom. Hrvatska nije u stanju stvoriti nove vrijednosti. Riječ je o općoj društveno-upravljačkoj krizi prije svega državnih institucija“, izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik NVK-a. "Klizimo i tonemo. Bit ćemo siročad na pragu EU, a to se ne smije dogoditi", dodao je.

Najveći nedostaci hrvatske konkurentnosti su teret Vladine politike i, što je zanimljivo, suradnja zaposlenika i poslodavaca, a po tome smo na 136. od 139. mjesta. Ništa manje problematični nisu ni trošak poljoprivredne politike, opseg i učinak oporezivanja te nepovoljna klima za izravna strana ulaganja, kao i učinkovitost nadzornih odbora. Kad je riječ o prednostima poslovanja u Hrvatskoj, najbolje stojimo po pitanju rasprostranjenosti određenih bolesti, pristupu internetu, broju korisnika mobilne telefonije te kvaliteti cesta.

Prema ocjeni Ivice Mudrinića, Hrvatskoj trebaju korjenite promjene koje bi trebale početi od poremećenog sustava vrijednosti, osobito prema radu i poštenju.

„Zadržali smo najgore od socijalizma i preuzeli najgore od kapitalizma. Danas svi traže isti dio kolača, a on je sve manji, što se moglo vidjeti na proračunu kada se nitko ničega ne želi odreći. I dalje imamo retrovizorski pogled u budućnost, bavimo se Drugim svjetskim ratom, Domovinskim ratom... Možemo kritizirati i Vladu i poslodavce, ali bez rasta BDP-a nema sreće“, konstatirao je Mudrinić.

Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle, kazala je kako samo od pričanja nema nikakve koristi.

„Čemu služe svi ovi pokazatelji ako nismo ništa napravili da ih promijenimo? Iduće godine opet ćemo se čuditi zašto nam je pala konkurentnost. Mali rast nama više nije dovoljan jer su nas svi prestigli“, naglasila je Kovačević i dodala da se s Vladom trebaju definirati konkretne akcije.

Ekonomist Branko Grčić ocijenio je kako još jedno izvješće o konkurentnosti Hrvatske nije pokazalo ništa što već nije poznato.

„Ono govori da smo od 2007. jako malo napravili. Očito je riječ o manjku odlučnosti da se počnu ozbiljne reforme“, naglasio je Grčić.

Željko Perić, savjetnik premijerke, također je uvjeren da ćemo sljedeće godine opet vidjeti pad na ljestvici konkurentnosti iako predviđanja Svjetskoga gospodarskog foruma govore da bismo trebali napredovati za – jedno mjesto.

„Ne treba čekati sljedeću godinu za dizanje panike, već je krajnje vrijeme da se nešto zaista napravi“, komentirao je Perić i predložio da bi „mobilizaciju“ trebao napraviti netko neutralan. Zaključuje kako ćemo iduće godine opet pasti te da drugi izlaze iz krize, a mi smo na dnu.

Možda će to poći za rukom upravo Nacionalnom vijeću za konkurentnost. Naime, Mudrinić je najavio da će NKV uskoro početi konzultacije s Vladom te parlamentarnim strankama o „Povelji za razvoj hrvatskog društva do 2025.“ kojom bi se odredili nužni gospodarski ciljevi za razvoj Hrvatske, uz društveni i politički konsenzus.