Hrvatska se za sada, kaže glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja, prilično dobro nosi s pogoršanim inozemnim okruženjem kojeg karakterizira spor gospodarski rast u SAD-u i eurozoni, zabrinutost oko inflatornih kretanja i visoke razine neizvjesnosti i volatilnosti na financijskim tržištima, iako su negativni efekti vidljivi.

"Inflatorni pritisci rastu i u srpnju, kada bi, zbog povećanja cijene struje, trebali doseći vrhunac za ovu godinu”, dodao je Šaravanja, a prenosi analiza ekonomista Grupe UniCredit. Prema Šaravanjinom bi mišljenju restriktivan rebalans proračuna i nastavak dosadašnje politike plaća pomogli u obuzdavanju inflatornih pritisaka u ostatku godine. Istovremeno, gospodarski rast usporava. “Dosad objavljeni podaci za drugi kvartal ukazuju na još sporiji gospodarski rast od 4,3 posto zabilježenih u prvom tromjesečju”, rekao je Šaravanja te dodao kako je visoka cijena nafte u međuvremenu znatno utjecala na proširenje trgovinskog deficita.

“Kombinacija više cijene nafte i očekivanje da će isplate dividendi inozemnim investitorima ove godine biti veće, glavni su razlozi za prognozu deficita tekućeg računa platne bilance od 9,9 posto BDP-a”, naglasio je Šaravanja. Unatoč spomenutim neravnotežama, ukoliko Hrvatska iskoristi pristupanje Europskoj uniji za snažniju provedbu reformi, investitori će svakako prepoznati te napore i bit će spremniji financirati gospodarski rast Hrvatske, zaključuje se u analizi.

Situacija na inozemnim tržištima predstavlja iskušenje za ekonomije Srednje i istočne Europe, premda se ona čini prilično otporna za sada, napominje u istoj analizi glavna ekonomistica Grupe UniCredit za CEE regiju Debora Revoltella. Generatori rasta u regiji ostaju isti i ekonomisti Grupe UniCredit i dalje prognoziraju prosječan gospodarski rast od 4,6% za srednju Europu, 5,1% u jugoistočnoj Europi i u baltičkim zemljama te 6,0% u široj Europi u razdoblju od 2008. do 2010. Po zemljama analitičari UniCredita u ovoj godini očekuju relativno visoke stope rasta u jugoistočnoj Europi: najviša u Rumunjskoj od 6,8%, pa Srbija sa 6,2%, Bugarska 6%, Bosna i Hercegovina 5,8% i Hrvatska s 4,0%.

Potrošnju u CEE regiji potiče rast dohodaka kućanstava i smanjenje nezaposlenosti. Međutim, znatni inflatornih pritisci i čvršći okviri monetarne politike dovode do usporavanja. Uz to, kućanstva u regiji su zaduženija u odnosu na prijašnja vremena jer su dio potrošnje financirali zaduživanjem. To ih čini izloženijima potencijalnim negativnim šokovima. Međutim, CEE regija i dalje je konkurentna i pojedine industrije mogle bi čak i profitirati od odluka međunarodnih poduzeća da povećaju povrate na ranije investicije u regiji.


“Evidentno je da je lošije međunarodno okruženje otkrilo ranjivosti regije. To se prvenstveno odnosi na financiranje rasta na temelju zaduživanju u inozemstvu”, rekla je Revoltella. Proteklih su se godina većina zemalja regije oslonile na eksterne izvore financiranja kako bi financirale gospodarski rast. Rastući deficiti tekućih računa financirali su se direktnim inozemnih ulaganjima, ali i vanjskim dugom. Bankarski je sektor snažnim kreditnim rastom, temeljen na eksternim izvorima doprinio osobnoj i investicijskoj potrošnji. U 2007. regija je akumulirala 100 milijardi eura vanjskog duga dok je bankarski sektor gotovo poduplao neto korištenje vanjskih izvora financiranja. Baltičke zemlje, Ukrajina, Kazahstan i Rumunjska su zemlje čiji su bankarski sektori najovisniji o vanjskim izvorima financiranja. Istovremeno, u baltičkim zemljama i u jugoistočnoj Europi su potrebe za financiranjem deficita tekućih računa platnih bilanca najviše.

“Zbog cijene hrane i nafte, inflacija je postala globalni problem. Međutim, u CEE regiji ona postaje posebno važno pitanje, zbog visokih pondera hrane i energenata u potrošačkoj košarici”, rekla je Revoltella.