- 24.08.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta nakon ...
- 25.08.2025 Prihodi matične tvrtke kineskog Temua signaliziraju oporavak...
- 26.08.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale zbog krize u Francuskoj
- 25.08.2025 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz uvećan promet
- 25.08.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s pozitivnim tjedni...
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.01.2025 Indeksni fond ili samostalno ulaganje u dionice
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 19.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 18.08.2025. - OTP Invest
- 18.08.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - srpanj 2025.
- 26.08.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u plusu
- 25.08.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 22.08.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 539 milijuna eura
- 19.08.2025 MIROVINCI TJEDNO: Pozitivan tjedan za mirovinske fondove
- 18.08.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 29.08.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni rast, Valamar najlikvidniji
- 29.08.2025 ZSE DANAS: Crobexi treći dan u plusu, promet uvećan
- 29.08.2025 Cijene nafte blago pale, ali su na putu tjednog rasta
- 29.08.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi blago pali, u fokusu dionice Končara
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 25.08.2025 Prihodi matične tvrtke kineskog Temua signaliziraju oporavak potražnje
- 29.08.2025 Kreditne institucije u prvom polugodištu s 1,4 posto manjom dobiti
- 29.08.2025 Broj električnih automobila na njemačkim cestama ponovno raste
- 29.08.2025 Strah od novog oporezivanja srušio cijene dionica britanskih banaka
- 29.08.2025 Ukidanje carina na uvoz američke robe u EU podijelilo njemačku industriju
- 29.08.2025 Brazil razmatra carinsku odmazdu za SAD
EKONOMIJAObjavljeno: 22.07.2008
Šaravanja: Hrvatska se dobro nosi s globalnom krizom
Podijeli sadržaj: | ||||
Hrvatska se za sada, kaže glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja, prilično dobro nosi s pogoršanim inozemnim okruženjem kojeg karakterizira spor gospodarski rast u SAD-u i eurozoni, zabrinutost oko inflatornih kretanja i visoke razine neizvjesnosti i volatilnosti na financijskim tržištima, iako su negativni efekti vidljivi.
"Inflatorni pritisci rastu i u srpnju, kada bi, zbog povećanja cijene struje, trebali doseći vrhunac za ovu godinu”, dodao je Šaravanja, a prenosi analiza ekonomista Grupe UniCredit. Prema Šaravanjinom bi mišljenju restriktivan rebalans proračuna i nastavak dosadašnje politike plaća pomogli u obuzdavanju inflatornih pritisaka u ostatku godine. Istovremeno, gospodarski rast usporava. “Dosad objavljeni podaci za drugi kvartal ukazuju na još sporiji gospodarski rast od 4,3 posto zabilježenih u prvom tromjesečju”, rekao je Šaravanja te dodao kako je visoka cijena nafte u međuvremenu znatno utjecala na proširenje trgovinskog deficita.
“Kombinacija više cijene nafte i očekivanje da će isplate dividendi inozemnim investitorima ove godine biti veće, glavni su razlozi za prognozu deficita tekućeg računa platne bilance od 9,9 posto BDP-a”, naglasio je Šaravanja. Unatoč spomenutim neravnotežama, ukoliko Hrvatska iskoristi pristupanje Europskoj uniji za snažniju provedbu reformi, investitori će svakako prepoznati te napore i bit će spremniji financirati gospodarski rast Hrvatske, zaključuje se u analizi.
Situacija na inozemnim tržištima predstavlja iskušenje za ekonomije Srednje i istočne Europe, premda se ona čini prilično otporna za sada, napominje u istoj analizi glavna ekonomistica Grupe UniCredit za CEE regiju Debora Revoltella. Generatori rasta u regiji ostaju isti i ekonomisti Grupe UniCredit i dalje prognoziraju prosječan gospodarski rast od 4,6% za srednju Europu, 5,1% u jugoistočnoj Europi i u baltičkim zemljama te 6,0% u široj Europi u razdoblju od 2008. do 2010. Po zemljama analitičari UniCredita u ovoj godini očekuju relativno visoke stope rasta u jugoistočnoj Europi: najviša u Rumunjskoj od 6,8%, pa Srbija sa 6,2%, Bugarska 6%, Bosna i Hercegovina 5,8% i Hrvatska s 4,0%.
Potrošnju u CEE regiji potiče rast dohodaka kućanstava i smanjenje nezaposlenosti. Međutim, znatni inflatornih pritisci i čvršći okviri monetarne politike dovode do usporavanja. Uz to, kućanstva u regiji su zaduženija u odnosu na prijašnja vremena jer su dio potrošnje financirali zaduživanjem. To ih čini izloženijima potencijalnim negativnim šokovima. Međutim, CEE regija i dalje je konkurentna i pojedine industrije mogle bi čak i profitirati od odluka međunarodnih poduzeća da povećaju povrate na ranije investicije u regiji.
“Evidentno je da je lošije međunarodno okruženje otkrilo ranjivosti regije. To se prvenstveno odnosi na financiranje rasta na temelju zaduživanju u inozemstvu”, rekla je Revoltella. Proteklih su se godina većina zemalja regije oslonile na eksterne izvore financiranja kako bi financirale gospodarski rast. Rastući deficiti tekućih računa financirali su se direktnim inozemnih ulaganjima, ali i vanjskim dugom. Bankarski je sektor snažnim kreditnim rastom, temeljen na eksternim izvorima doprinio osobnoj i investicijskoj potrošnji. U 2007. regija je akumulirala 100 milijardi eura vanjskog duga dok je bankarski sektor gotovo poduplao neto korištenje vanjskih izvora financiranja. Baltičke zemlje, Ukrajina, Kazahstan i Rumunjska su zemlje čiji su bankarski sektori najovisniji o vanjskim izvorima financiranja. Istovremeno, u baltičkim zemljama i u jugoistočnoj Europi su potrebe za financiranjem deficita tekućih računa platnih bilanca najviše.
“Zbog cijene hrane i nafte, inflacija je postala globalni problem. Međutim, u CEE regiji ona postaje posebno važno pitanje, zbog visokih pondera hrane i energenata u potrošačkoj košarici”, rekla je Revoltella.
"Inflatorni pritisci rastu i u srpnju, kada bi, zbog povećanja cijene struje, trebali doseći vrhunac za ovu godinu”, dodao je Šaravanja, a prenosi analiza ekonomista Grupe UniCredit. Prema Šaravanjinom bi mišljenju restriktivan rebalans proračuna i nastavak dosadašnje politike plaća pomogli u obuzdavanju inflatornih pritisaka u ostatku godine. Istovremeno, gospodarski rast usporava. “Dosad objavljeni podaci za drugi kvartal ukazuju na još sporiji gospodarski rast od 4,3 posto zabilježenih u prvom tromjesečju”, rekao je Šaravanja te dodao kako je visoka cijena nafte u međuvremenu znatno utjecala na proširenje trgovinskog deficita.
“Kombinacija više cijene nafte i očekivanje da će isplate dividendi inozemnim investitorima ove godine biti veće, glavni su razlozi za prognozu deficita tekućeg računa platne bilance od 9,9 posto BDP-a”, naglasio je Šaravanja. Unatoč spomenutim neravnotežama, ukoliko Hrvatska iskoristi pristupanje Europskoj uniji za snažniju provedbu reformi, investitori će svakako prepoznati te napore i bit će spremniji financirati gospodarski rast Hrvatske, zaključuje se u analizi.
Situacija na inozemnim tržištima predstavlja iskušenje za ekonomije Srednje i istočne Europe, premda se ona čini prilično otporna za sada, napominje u istoj analizi glavna ekonomistica Grupe UniCredit za CEE regiju Debora Revoltella. Generatori rasta u regiji ostaju isti i ekonomisti Grupe UniCredit i dalje prognoziraju prosječan gospodarski rast od 4,6% za srednju Europu, 5,1% u jugoistočnoj Europi i u baltičkim zemljama te 6,0% u široj Europi u razdoblju od 2008. do 2010. Po zemljama analitičari UniCredita u ovoj godini očekuju relativno visoke stope rasta u jugoistočnoj Europi: najviša u Rumunjskoj od 6,8%, pa Srbija sa 6,2%, Bugarska 6%, Bosna i Hercegovina 5,8% i Hrvatska s 4,0%.
Potrošnju u CEE regiji potiče rast dohodaka kućanstava i smanjenje nezaposlenosti. Međutim, znatni inflatornih pritisci i čvršći okviri monetarne politike dovode do usporavanja. Uz to, kućanstva u regiji su zaduženija u odnosu na prijašnja vremena jer su dio potrošnje financirali zaduživanjem. To ih čini izloženijima potencijalnim negativnim šokovima. Međutim, CEE regija i dalje je konkurentna i pojedine industrije mogle bi čak i profitirati od odluka međunarodnih poduzeća da povećaju povrate na ranije investicije u regiji.
“Evidentno je da je lošije međunarodno okruženje otkrilo ranjivosti regije. To se prvenstveno odnosi na financiranje rasta na temelju zaduživanju u inozemstvu”, rekla je Revoltella. Proteklih su se godina većina zemalja regije oslonile na eksterne izvore financiranja kako bi financirale gospodarski rast. Rastući deficiti tekućih računa financirali su se direktnim inozemnih ulaganjima, ali i vanjskim dugom. Bankarski je sektor snažnim kreditnim rastom, temeljen na eksternim izvorima doprinio osobnoj i investicijskoj potrošnji. U 2007. regija je akumulirala 100 milijardi eura vanjskog duga dok je bankarski sektor gotovo poduplao neto korištenje vanjskih izvora financiranja. Baltičke zemlje, Ukrajina, Kazahstan i Rumunjska su zemlje čiji su bankarski sektori najovisniji o vanjskim izvorima financiranja. Istovremeno, u baltičkim zemljama i u jugoistočnoj Europi su potrebe za financiranjem deficita tekućih računa platnih bilanca najviše.
“Zbog cijene hrane i nafte, inflacija je postala globalni problem. Međutim, u CEE regiji ona postaje posebno važno pitanje, zbog visokih pondera hrane i energenata u potrošačkoj košarici”, rekla je Revoltella.
Izvor: bankamagazine.hr
- 24.08.2025 TJEDNI PREGLED: Dolar oštro pao prema košarici valuta nakon ...
- 25.08.2025 Prihodi matične tvrtke kineskog Temua signaliziraju oporavak...
- 26.08.2025 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale zbog krize u Francuskoj
- 25.08.2025 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka uz uvećan promet
- 25.08.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s pozitivnim tjedni...
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 26.04.2025 Proglašeni najbolji fondovi u 2024. godini
- 14.04.2025 Volatilnost na tržištima dionica - što treba ulagatelj znati
- 31.01.2025 Global Kapital - smanjena naknada za upravljanje
- 02.01.2025 Indeksni fond ili samostalno ulaganje u dionice
- 28.08.2025 Komentar tržišta - ZB Invest - srpanj 2025.
- 26.08.2025 Dionice nastavljaju s rastom, unatoč oprezu investitora
- 25.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 25.08.2025. - OTP Invest
- 19.08.2025 Tjedni komentar tržišta na dan 18.08.2025. - OTP Invest
- 18.08.2025 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - srpanj 2025.
- 26.08.2025 MIROVINCI TJEDNO: Većina mirovinskih fondova završila u plusu
- 25.08.2025 TJEDNI PREGLED: Ipak prevladali fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 22.08.2025 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 539 milijuna eura
- 19.08.2025 MIROVINCI TJEDNO: Pozitivan tjedan za mirovinske fondove
- 18.08.2025 TJEDNI PREGLED: U većini fondovi s pozitivnim tjednim rezultatom
- 29.08.2025 Hanfa dala suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze
- 29.08.2025 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni rast, Valamar najlikvidniji
- 29.08.2025 ZSE DANAS: Crobexi treći dan u plusu, promet uvećan
- 29.08.2025 Cijene nafte blago pale, ali su na putu tjednog rasta
- 29.08.2025 ZSE INTRADAY: Crobexi blago pali, u fokusu dionice Končara
- 28.08.2025 Rast dobiti i prihoda Nvidije premašio 50 posto
- 27.08.2025 Lego s rekordnom prodajom u prvoj polovici godine
- 26.08.2025 Spotify uvodi novu uslugu kako bi privukao veći broj korisnika
- 26.08.2025 Zagrebački holding lani s dobiti od 27,2 milijuna eura
- 25.08.2025 Prihodi matične tvrtke kineskog Temua signaliziraju oporavak potražnje
- 29.08.2025 Kreditne institucije u prvom polugodištu s 1,4 posto manjom dobiti
- 29.08.2025 Broj električnih automobila na njemačkim cestama ponovno raste
- 29.08.2025 Strah od novog oporezivanja srušio cijene dionica britanskih banaka
- 29.08.2025 Ukidanje carina na uvoz američke robe u EU podijelilo njemačku industriju
- 29.08.2025 Brazil razmatra carinsku odmazdu za SAD
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2025)
(koji na 30.06.2025. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Capital Breeder | +25,00% | 3 | |||||
Global Kapital | +23,59% | 4 | |||||
InterCapital SEE Equity - klasa B | A | +22,32% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.09. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.09.2025., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2025. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 29.08. 16:00 | 3701,81 | 6,41 |
0,17 |
|
CROBEX10* | 29.08. 16:00 | 2320,18 | 1,41 |
0,06 |
|
CROBEX10tr* | 29.08. 16:00 | 2670,62 | 1,60 |
0,06 |
|
ADRIAprime* | 29.08. 15:38 | 2895,55 | -9,08 |
-0,31 |
|
CROBISTR* | 29.08. 16:31 | 184,7187 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 29.08. 16:31 | 99,2066 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 574,00 € |
0,00% |
289.858,00 € |
ADRS2 | 79,80 € |
-1,24% |
208.633,00 € |
KODT | 3.770,00 € |
2,17% |
125.210,00 € |
ERNT | 182,00 € |
1,11% |
88.069,50 € |
MONP | 7,50 € |
6,38% |
78.977,55 € |
HT | 40,70 € |
0,00% |
52.101,40 € |
KODT2 | 3.680,00 € |
3,95% |
50.660,00 € |
ADRS | 122,00 € |
1,67% |
40.796,00 € |
RIVP | 6,32 € |
-0,94% |
36.215,28 € |
ATGR | 44,00 € |
-1,35% |
28.946,40 € |
Redovni dionički promet: | 1.117.322,51 € |
Redovni obveznički promet: | 301.820,00 € |
Sveukupni promet: | 1.419.142,51 € |