Profesor Jeremy Rifkin na HT-ovoj je konferenciji održanoj u Hypo Expo Centru u Zagrebu predstavljen kao svjetski priznati mislilac i govornik, ekonomist, komentator društvenih zbivanja te osnivač i predsjednik Zaklade za praćenje ekonomskih trendova (Foundation on Economic Trends).

Njegovo je predavanje o čovječanstvu kojem manjka empatije ocijenjeno kao intrigantno, a samo jedna od zanimljivih teza koje je iznio ovaj viši predavač u poslovnoj školi Wharton (na studiju pod nazivom Executive Education Program, na kojem predsjednike uprava i viši menadžment podučava o prijelazu njihovih poslovanja na održive ekonomije treće industrijske revolucije) kaže: "BDP je najgluplja stvar ikad izmišljena, ona vam ne govori apsolutno ništa."

Rifkin je predavanje započeo tvrdnjom "da smo u velikoj nevolji kao vrsta, jer nam prijeti izumiranje". Objasnio je to polazeći od činjenice da je fotosinteza "primarna ekonomija planeta", a 6,8 milijardi ljudi — koliko sada iznosi broj stanovnika Zemlje — iskorištava oko 24 posto fotosinteze. Predviđa se da će za 40 godina Zemlju naseljavati 10 milijarda ljudi. "To je slon koji stoji u sobi, a mi ga ne primjećujemo", kaže Rifkin i napominje kako je velik problem i u tome što podcjenjujemo klimatske promjene.

Rast cijene nafte bio je potres, sve poslije toga bio je 'post šok'
Rifkin također smatra i kako je do kraha globalnog financijskog sustava zapravo došlo u srpnju 2008. kada je cijena nafte prešla 147 dolara po barelu. "To je bio potres, a kolaps financijskog tržišta bio je post šok", kaže Rifkin. Fijaskom smatra činjenicu da svjetski poslovni vođe nisu predvidjeli globalni krah ekonomije.

Kao jedan od razloga zašto je do kraha došlo navodi ideje koje su danas zastarjele, koje su toksične i disfunkcionalne, a kojima se svijet vodi u ekonomiji. "Mi mjesečarimo", kazao je Rifkin citirajući riječi svoje žene, koja mu je tu tvrdnju iznijela prilikom jednog od njihovih razgovora. Moramo se probuditi, kaže Rifkin, no ne tako da pokušavamo pošto-poto dignuti ekonomiju na razinu na kojoj je bila prije 2008., jer svaki put kada to budemo pokušali — porast će pritisak potražnje.

Podsjeća kako je zajedno s cijenom nafte 2008. porasla i cijena drugih dobara, uključujući i hranu, što je rezultiralo povećanjem ionako velikog broja onih koji žive sa 2 dolara na dan.

'Ako pustite tržište da se samo regulira, pobjednik će odnijeti sve'
Što se BDP-a tiče Rifkin kaže kako on "postoji i u dobrim i u lošim vremenima" te da ekonomije mogu uspjeti ako sasvim mali dio BDP-a investiraju u nove tehnologije, dok ostatak troše na održavanje na životu onih postojećih. Politika svakako ima svoje prste u tome, Rifkin ne bježi od toga. Jer, primjerice za komunikacijske tehnologije potreban je vladin konsenzus o regulaciji tržišta. "Ako pustite tržište da se samo regulira, to može dovesti do ekstremne situacije u kojoj pobjednik odnosi sve", kaže Rifkin.

Dodao je i kako u SAD-u nerijetko čuje komentare kako europske države imaju previše poreza. Navodi primjer Danske, Norveške i ostalih zemalja koje nameću najveće poreze. "Ali stanovnici tih zemalja su najsretniji, jer većina tog novca odlazi na razvoj zemlje", objašnjava.

Budućnost Rifkin vidi u modelu poslovanja u kojem će velike tvrtke poput Phillipsa doći u malu zemlju kao što je Hrvatska, ponuditi joj svoje usluge, a onda ih naplatiti na onome što je Hrvatska na njihovoj usluzi uspjela uštedjeti ili zaraditi.

'Obama ne vidi cijelu sliku'
Dotaknuo se Rifkin i američkog predsjednika Baracka Obame, o kojemu je netom nakon njegove pobjede na američkim izborima imao samo riječi hvale. Sada ima nešto drukčije mišljenje.

"Ne znam što se dogodilo. U početku je uvijek isticao kako će biti vođen empatijom, a nakon žestokih kritika tu riječ više nije spominjao. To se zove nedosljednost", kaže Rifkin i dodaje kako mu se Obama i dalje čini kao dobar čovjek s predsjedničkim potencijalom, no čini mu se kako se njegova politika zasad zasniva na "pilot-projektima" te da Obama "propušta vidjeti cijelu sliku".