Središnja tema novog broja tromjesečne publikacije RBAnalize je tržište rada kao glavni instrument potencijalnog povećanja BDP-a u srednjoročnom razdoblju. Analitičari Raiffeisena donose i novosti s područja makroekonomskih trendova u Hrvatskoj, nužnosti strukturnih promjena javne potrošnje te projekcije kretanja cijene kapitala. Uz svjetske trendove, obrađeno je područje tržišta obveznica, a izložen je i pregled događanja na tržištu dionica.

Pad gospodarstva nastavio se i tijekom drugog tromjesečja uz neznatne promjene u strukturnim sastavnicama. Uvelike se smanjila vanjska razmjena, investicije i privatna potrošnja, dok se blago povećala javna potrošnja. Realni rast javne potrošnje otvara pitanje financiranja proračunskih rashoda, osobito u uvjetima kontrakcije poslovnih aktivnosti. Stoga se od kolovoza ove godine povećalo ukupno fiskalno opterećenje gospodarstva; neizravno povećanjem PDV-a s 22 na 23 posto i uvođenjem trošarina na usluge mobilnih telekomunikacija te izravno uvođenjem kriznog poreza na dohodak stanovništva po stopi od 2 i 4 posto na neto zaradu, ovisno o visini ostvarenog mjesečnih primanja. Krizni porez ne zahvaća mjesečne dohotke iznosa manjih od 3.000 kuna, čime se u krizi nastoji održati socijalni aspekt fiskalne politike.

Kratkoročno, dodatni će porezi povećati proračunske prihode i održati razinu javne potrošnje, ali će istodobno smanjiti privatnu potrošnju, motivirati poreznu evaziju te povećati trošak radne snage. Iz perspektive ekonomskog razvoja utjecaj rasta opterećenja dohotka od rada je poguban; izravno na konkurentnost radne snage, a neizravno na strukturu investicija. Naime, na gornjoj razini zaposlenika po visini primanja od ukupnog troška poslodavca na računu zaposlenika ostane tek 40 posto iznosa. Time se investitorima poručuje da ne razvijaju poslovne aktivnosti utemeljene na visoko obrazovanoj i stručnoj radnoj snazi, već ih se usmjerava na nisko obrazovanu, jeftiniju radnu snagu koja će stvarati i razmjerno manji dohodak po jedinici angažiranog rada. S gledišta posloprimca, visoko obrazovani stručnjaci konkurentni na međunarodnom tržištu radne snage tražit će zaposlenje na tržištima s nižim poreznim opterećenjem radnog dohotka.

Dugoročno, na hrvatskom tržištu ostat će međunarodno nekonkurentna radna snaga i rastući troškovi socijalne skrbi u odnosu na ostvareni dohodak. Proces ulaska Hrvatske u EU bez prethodno provedene fiskalne reforme u smjeru izjednačavanja razine poreznog opterećenja povećat će mogućnost raslojavanja na tržištu radne snage, što će dugoročno smanjiti perspektivu konvergencije prema prosječno ostvarenom dohotku per capita u EU.

Tržište rada je središnja tema ovog broja publikacije u kojoj se obrazlaže očigledna potreba za reformom mirovinskog sustava u smjeru promjene pravila za stjecanje prava na korištenje mirovine, što bi trebalo aktivirati mlađe umirovljeničke skupine i povećati konkurenciju na tržištu radne snage. Upravo u većem doprinosu rada otvara se mogućnost ostvarivanja gospodarskog rasta u predstojećem razdoblju. Međutim, nije dovoljno isključivo povećati količinu ponude na tržištu radne snage, već je nužno podići je na konkurentnu razinu kvalitete.